Na prvoj sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju predstavljene su dugonajavljivane demografske mjere, teške 685 milijuna eura, kojima se od iduće godine želi potaknuti rađanje više djece, ali i povratak iseljenika, a najvažnije mjere uključuju povećanje naknada za roditeljski dopust i novorođenče te naknada za bolovanje zbog djeteta i komplikacija u trudnoći, a očinski se dopust produžuje.

Naknada za roditeljski dopust za roditelje koji rade na pola radnog vremena do prve godine djetetova života povećava se s 485 na 971 euro, a za one od prve do treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete na 600 eura. Ministar demografije Ivan Šipić je na primjeru plaće od 2000 eura pojasnio da će njegovo ministarstvo isplatiti 971 euro, a poslodavac oko tisuću eura, čime će primanja gotovo neznatno pasti, a roditelj će, kaže, moći provoditi dovoljno vremena sa svojim djetetom.

Puna plaća

Od prvi ožujka iduće godine udvostručuje se jednokratna naknada za novorođeno dijete, s 309 na 618 eura, a povećava se i limit naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta. Kako zaposleni ili samozaposleni roditelji dosad nisu mogli dobiti više od 995 eura za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta, koji mogu iskoristiti do osme godine djetetova života, od 2025. taj se limit diže na čak 3000 eura neto, što je devet puta više nego 2016. godine, naglasili su na predstavljanju mjera premijer Andrej Plenković i ministar Šipić. To znači da će roditelj moći mjesečno primati puni iznos svoje plaće ako im plaća iznosi do 3000 eura. Za roditelje blizanaca, troje ili više djece naknada za roditeljski dopust od prve do treće godine djetetova života povećava se s 551 na 803 eura.

“Prema analizama, 97 posto žena koje su rodile primat će punu plaću, a naknadu u maksimalnom iznosu do 3000 eura moći će ostvarivati i očevi koji se koriste pravom na dva mjeseca neprenosivog roditeljskog dopusta do osme godine života", pojasnio je ministar Šipić, dodavši da će povećanu naknadu primati i one majke koje će u tom trenutku već biti na roditeljskom dopustu.

Također, produžit će se i trajanje očinskog dopusta s 10 na 15 dana za jedno rođeno dijete, odnosno s 15 na 30 dana za blizance ili više istovremeno rođene djece. Povećava se i naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do treće godine života, s 551 na 701 euro, roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju na 803 eura, a za zaposlene i samozaposlene roditelje na minimalnoj plaći s 309 na 701 euro za puno radno vrijeme, tj. na 503 eura za nepuno radno vrijeme, a na 503 eura povećava se i naknada za roditeljski dopust nezaposlenih roditelja.

Majke koje ne mogu raditi zbog komplikacija u trudnoći i koje su na bolovanju radi njege bolesnog djeteta umjesto dosadašnjih 565 eura primat će od iduće godine 995 eura naknade. Kada je riječ o dječjem doplatku, Šipić je najavio da će se izraditi analiza Zakona o doplatku za djecu te pripremiti prijedlog novog zakona.

Mjere su podijeljene u četiri skupine: za unaprjeđenje sustava podrške roditeljstvu, za izgradnju poticajnog obiteljskog okruženja, za revitalizaciju područja pogođenih depopulacijom i za poticaj povratka hrvatskih iseljenika. Od toga je najviši iznos, 431 milijun eura, ili više od 60 posto proračuna Ministarstva demografije, predviđen za unaprjeđenje sustava podrške roditeljstvu. Zbog toga je i proračun Ministarstva za iduću godinu povećan za čak 202 posto u odnosu prema 2024. godini, na 685 milijuna eura, za 2026. planiran je u iznosu od 769 milijuna, a u 2027. od 805 milijuna eura.

Komentirajući paket demografskih mjera, premijer Plenković je naglasio da je pitanje demografske revitalizacije možda i najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskoga naroda, dodavši kako će mjerama unaprijediti demografsku sliku Hrvatske, zaustaviti ili bar usporiti negativne trendove i nastojati ih preokrenuti. Pritom je naveo da u Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, da je u prošloj godini rođeno 32.170 djece, a umrlo 51.275 osoba. To znači da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je samo 26.749 djece, a umrlo 43.275 osoba, rekao je premijer. Naveo je da broj umrlih u posljednjih 40 godina u Hrvatskoj varira oko 55 tisuća na godišnjoj razini, a broj je rođenih u tom istom razdoblju pao za oko 30 tisuća.

“Da bi se broj stanovnika održao, potrebno je imati prosječno 2,1 dijete na jednu ženu, što nitko u Europi nema", upozorio je Plenković i naveo da je u Hrvatskoj posljednji put stopa plodnosti viša od 2,1 bila 1967. godine. Inače, najvišu stopu fertiliteta u Europskoj uniji imaju Bugarska (1,76) i Rumunjska (1,71), Hrvatska je u sredini (1,47), a najnižu stopu imaju Malta (1,1) te Italija i Litva (1,2).

Pozitivno ozračje

Premijer je također istaknuo da je u tijeku najveće ulaganje u obrazovanje i znanost, u iznosu od čak 2,7 milijardi eura. Država je investicijskim ciklusom stavila obrazovanje, zajedno s djecom i obitelji, u prvi plan, nastavio je premijer i kazao da je zbog toga strateški cilj Nacionalne razvojne strategije da do 2030. svako dijete ima osigurano mjesto u vrtiću. Podsjetio je i na izmjene Zakona o doplatku za djecu rekavši da se broj djece koja su obuhvaćena dječjim doplatkom udvostručio te da je "cilj doći do svakog djeteta".

“Svjesni smo da nam je obitelj nukleus hrvatskog društva i želimo nizom mjera koje predlažemo i poduzimamo poboljšati položaj majki i očeva, a želimo i postići što širi društveni konsenzus o toj temi kako bismo kreirali pozitivno ozračje u društvu, u kojem će biti poticajno ostati i graditi obitelj", istaknuo je premijer. Naveo je da će temu demografske politike obraditi "iz kuta svih resora" jer jedno ministarstvo "ne može naći čudnovati recept koji će riješiti sve probleme". Cijelo društvo i svi akteri moraju dati doprinos koji će nam pomoći u ovome, poručio je Plenković.

“Krenuli smo prema putu koji je težak, zahtjevan, ali i hrabar te poslali jasnu političku poruku da je demografija prioritet svih prioriteta", poručio je, pak, ministar Šipić.

Inače, Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine Sabor je usvojio u ožujku ove godine, podsjetio je Plenković, naglasivši da je to prvi strateški dokument iz područja demografije nakon 2006. godine.

Između ostalog, istaknuto je da će se Zakladi Hrvatska za djecu osigurati 400.000 eura kao potpora obiteljima s više djece, s jednim roditeljem i obiteljima slabijeg imovinskog statusa, a Vlada će u iznosu od 20 milijuna eura financirati projekte općina i gradova u kojima nema dovoljno vrtićkih kapaciteta. Unaprjeđuje se i e-Dječja kartica Mudrica, kojom će se ostvarivati veći popusti za javne usluge (muzeje, bazene, nacionalne parkove, kazališta...) - od 30 posto za obitelji s dvoje djece do 100 posto s petero i više djece.