Takvu suglasnost, uključujući suglasnost neposrednih susjeda, morat će tražiti i neke tihe djelatnosti koje stvaraju buku, kao i oni koji iznajmljuju stanove za više osoba (petorici ili više punoljetnih, a rodbinski nepovezanih osoba). Vlasnici koji već stanove daju u kratkoročni najam, u roku od pet godina, odnosno do 31. prosinca 2029., moraju ishoditi tu suglasnost. 

Zakonom se želi pridonijeti kvaliteti stanovanja, prije svega u višestambenim zgradama. Definira se uloga upravitelja, uloga predstavnika suvlasnika, te precizno nabraja što su zajednički dijelovi zgrade. Uređuje se i minimalni iznos i način plaćanja zajedničke pričuve te prava, obveze i odgovornosti suvlasnika. Pritom se daje mogućnost naplate više pričuve suvlasnicima koji krše kućni red.

Također smanjuje se potrebna većina suvlasnika za donošenje odluka, za hitne popravke (npr. puknuće cijevi) nema obveze prikupljanja suglasnosti, za nužne popravke (npr. sanacija krova) potrebna je suglasnost jedne trećine suvlasnika, za redovnu upravu (odabir predstavnika, upravitelja, odluka o ugradnji dizala) više od 50 posto, a za investicijsko održavanje (velika ulaganja u zgradu) suglasnost 80 posto suvlasnika.

Uvode se i novčane kazne za izvođenje građevinskih radova koji narušavaju statiku zgrade te za zatvaranje balkona i ugradnju uređaja na uličnu fasadu zgrade, kao i kazne za nemarne upravitelje, suvlasnike i predstavnike suvlasnika. Za upravitelje prekršajne kazne iznose od 700 eura do 5.500 eura, a za suvlasnike od 400 eura do 10.000 eura. Za izvođače nezakonitih radova (zatvaranje balkona, ugradnja klima na ulična pročelja i slično) prekršajne kazne iznose od 5.500 eura do 10.000 eura.

Uvodi se i pojam zajednice suvlasnika s pravnom osobnosti i vlastitim OIB-om što će znatno ubrzati upravne i sudske postupke te olakšati zgradama apliciranje za fondove (obnove fasada, energetske obnove, ugradnja solarnih elektrana i dizalica topline na zgradu).

Osim toga, zakon uvodi mogućnost ugradnje liftova i obnove fasada u zaštićenim cjelinama uz poticaj države od 33 posto i mogućnost da u subvenciji sudjeluje i lokalna samouprava. U tu svrhu Vlada će donijeti posebne programe i osigurati sredstva.

Kako bi se uskladio s promjenama vezanim uz prikupljanje suglasnosti suvlasnika izmijenjen je Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti budući da se ta obveza odnosi i na najam stanova u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost. Osim toga, izmjenama tog zakona uveden je uži pojam domaćina, definiran kao iznajmljivač koji ima prijavljeno prebivalište na području lokalne jedinice gdje se nalazi objekt u kojem pruža usluge smještaja u domaćinstvu u sobi, apartmanu ili kući za odmor.

Prihvaćenjem amandmana Ivana Dabe (HDZ) domaćinom će se definirati i iznajmljivači koji imaju prijavljeno prebivalište na otoku Pagu, neovisno kojoj od dviju županija, na koje je otok podijeljen, pripadaju.

Također rok za istek privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga produžuje se najdulje do 31. prosinca 2026., pri čemu se od 1. siječnja 2025. više neće moći podnositi novi zahtjevi za izdavanjem privremenih rješenja.

Izmijenjen je i Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kojim se propisuju postupak katastarske izmjere, osigurava zakonito obavještavanje, pozivanje i sudjelovanje svih osoba koje sudjeluju ili imaju interes sudjelovati u postupku katastarske izmjere i uređuje dostava pismena u postupcima katastarske izmjere i izrade geodetskih elaborata.