Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić izjavio je u četvrtak, nakon sjednice Vlade, kako se nada da Zoran Milanović neće više biti predsjednik države s kojim će Vlada pripremati mimohod na 30. obljetnicu "Oluje", odnosno za 35. obljetnicu državnosti RH iduće godine.

Iskreno se nadam da neće Milanović biti taj s kojim će Vlada pripremati taj mimohod. Tim više što Milanović ne priznaje sadašnji Dan državnosti, nego neki sasvim drugi datum, odgovorio je Anušić na pitanje hoće li u koordinaciji s predsjednikom Milanovićem organizirati mimohod iduće godine na 30. obljetnicu vojno- redarstvene operacije "Oluje" i u povodu 35. godišnjice hrvatske državnosti.

Referirao se tako na jučerašnje navode predsjednika Milanovića koji je podržao najavu vojnog mimohoda te istaknuo da će, kao vrhovni zapovjednik, zajedno s Vladom raditi na organizaciji mimohoda, koji smatra važnim simbolom ponosa.

Milanović je naveo i da su ključni akteri sadašnje vlasti, uključujući Anušića, prije deset godina bili protiv mimohoda koji je tada organizirala njegova vlada.

Anušić je danas to ocijenio "suludom, prigodnom izjavom u kampanji kojom je Milanović promašio smjer". Anušić je dodao da on tada, 2015., nije bio ni u Vladi niti "je bio netko tko je donosio bilo kakve odluke", već je bio načelnik u Antunovcu.

Rekao je i da se još ne zna kada će se točno ni gdje mimohod održati iduće godine.

Ponovno je najavio izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama i Zakona o obrani kako bi se "jasnije definirali" odnosi između predsjednika Republike, ministra obrane i Vlade. Smatra da dosadašnje stanje nije dobro za Oružane snage, posebice zbog ponašanja predsjednika Milanovića, kojeg je prozvao za zloupotrebu ovlasti.

Podsjetio je na slučajeve u kojima je Milanović zabranio načelniku Glavnog stožera OSRH sudjelovanje na sjednicama saborskog Odbora za obranu, čime je, prema Anušiću, narušena transparentnost i suradnja. Upozorio je da takve situacije štete ugledu Hrvatske u NATO-u i EU te ometaju jačanje političke orijentacije prema zapadnim demokracijama i euroatlantskim integracijama.