Više desetaka bolnica, među kojima i veliki bolnički klinički centri, mogli bi odgovarati zbog činjenice da su u vrijeme pandemije lijekove, potrošni materijal i medicinsku opremu nabavljali mimo Zakona o javnoj nabavi. Za taj krimen zna se već dulje, nakon što je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje početkom prošle godine proveo kontrolu i utvrdio nepravilnosti u provedenim nabavama kod većine bolnica.

Obavijest o prekršaju

Ministarstvo zdravstva inspekcijske je nalaze tada uputilo u nadležno Ministarstvo gospodarstva, a ono je sada, očito potaknuto raščišćavanjem afere svih javnih nabava u sustavu zdravstva zbog afere Beroš-Petrač, odlučilo izvaditi ovaj slučaj iz ladice i aktivirati ga.

Bolnice su tako ovih dana dobile obavijest o prekršaju u kojem stoji kako državni tajnik Ministarstva gospodarstva namjerava podnijeti optužni prijedlog protiv više bolničkih zdravstvenih ustanova zbog osnovane sumnje da su neke među njima u razdoblju od siječnja 2021. do lipnja 2022. nabavile robu i usluge bez provođenja postupka javne nabave u skladu sa zakonom. Činjenica je da je većina bolnica to činila, ali su se opravdavale specifičnim okolnostima koje su vladale u jeku pandemije COVID-a, kada je nabava svih medicinskih proizvoda bila otežana. Nedostajalo je lijekova, zaštitne opreme, testova za COVID... Kolika je ukupna vrijednost robe nabavljene mimo natječaja nije objavljeno, no jasno je da se radi o milijunskim iznosima.

Bolnice su masovno kršenje pravila javne nabave opravdavale činjenicom da je zajednička javna nabava posebnih skupina lijekova, lijekova s liste HZZO-a koji imaju generičke paralele i različitog medicinskog potrošnog materijala, koju su pokušali provesti, u to vrijeme bila znatno otežana. Potrebnu medicinsku opremu, potrošni materijal i Iijekove bilo je teško nabaviti zbog manjka na tržištu i rasta cijena. Robu se nije moglo nabaviti po ugovorenim cijenama, a trebala im je žurno. Uz to događalo se da se postupci nabave ponište jer je za nju nadležno Ministarstvo zdravstva, a ono nabavu nije na vrijeme provelo, kao i da su se usvajale žalbe veledrogija zbog ugovornih odredbi o raskidanju ugovora ako se provede zajednička nabava s povoljnijim cijenama. No zakon je zakon, a kršenje Zakona o javnoj nabavi u ovom slučaju moglo bi značiti novčane kazne od 6630 do 132.720 eura po bolnici ili od 1320 do 6630 eura, a možda i neke druge reperkusije, za ravnatelje bolnica.

Izazovne okolnosti

U Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) stali su u zaštitu bolničkih uprava i zatražili podršku Irene Hrstić, ministrice zdravstva. Podsjećaju da su u bolnicama imali obvezu brinuti se o zdravlju građana u kriznoj situaciji i osigurati dovoljno zaštitnih maski, lijekova i drugih medicinskih proizvoda, a pritom se prilagoditi povećanoj potražnji u vrijeme kad lanci opskrbe nisu funkcionirali. I Europska je komisija, podsjećaju, donijela smjernice za okvire javne nabave u kriznoj situaciji, no Hrvatska takav okvir uopće nije pripremila. "Hrvatska je propustila regulirati postupanje u ovim specifičnim i zahtjevnim okolnostima, kada je prioritet postupanja zdravstvenih ustanova bila zaštita života teško bolesnih pacijenata i zdravlja svih građana", poručuju iz UPUZ-a i podsjećaju da je uslijedio novi poremećaj zbog rata u Ukrajini. Zbog rasta cijena i problema u transportu te činjenice da dobavljači nisu htjeli isporučivati robu po već sklopljenim ugovorima nastupile nestašice lijekova i potrošnog materijala.

“Bolnice su tijekom cijele pandemije pružale nužnu zdravstvenu zaštitu prema pravilima struke, i to u vrlo izazovnim, teškim i nepoznatim okolnostima pandemije, bez konkretnih uputa i rješenja nadležnih tijela, postupajući u najboljoj namjeri u okvirima raspoloživih resursa, bez ikakve namjere zaobilaženja propisa. Jasno je da sustav nije bio dovoljno pripremljen za funkcioniranje u izvanrednim okolnostima i za izazove s kojim su se zdravstvene ustanove suočile", poručuju iz UPUZ-a.