Trihineloza, opasna bolest koju može izazvati konzumacija zaraženog mesa, i dalje nije iskorijenjena. U Hrvatskoj se prosječno svake godine zakolje 1,2 milijuna svinja raznih kategorija. Od 85 do čak 90 posto odnosi se na svinje koje se uzgajaju na intenzivan način i koje se kolju u klaonicama. Ostatak su svinje uzgajane za vlastite potrebe i od kojih proizvodi, u pravilu, nisu namijenjeni javnoj potrošnji. No vlasnici OPG-ova imaju pravo prodavati svoje mesne proizvode na kućnom pragu, ali i na tržnicama.

Važnost pregleda

Te brojke iznosi veterinar Davor Balić iz Hrvatskog veterinarskog instituta, voditelj kvalitete u podružnici Veterinarskog zavoda Vinkovci, predstavnik Nacionalnog referentnog laboratorija (NRL) za parazite iz roda Trichinella. Meso svinja zaklano u klaonicama namijenjeno je javnoj prodaji i može se kupiti u mesnicama, sirovo ili prerađeno.

“U kontekstu trihineloze to znači da su već ove svinje uzgajane pod strogo kontroliranim uvjetima, prema kojima se mogućnost invadiranja svinja trihinelama svodi na minimum. Također, drugi korak sprječavanja potencijalne zaraze ljudi je pregled mesa koji se izvodi u laboratorijima unutar samih klaonica. Propisana metoda pregleda mesa je tzv. umjetna probava, koju izvode doktori veterinarske medicine koji rade u laboratorijima. Ovlašteni su za uzorkovanje i pregled mesa te ispunjavaju sve zahtjeve kriterija sustava kvalitete. Rade u okviru tzv. kontrolnih tijela, koja su ovlaštena za inspekcijski nadzor u klaonicama te su pod nadzorom Hrvatske akreditacijske agencije, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva - Uprave za veterinarstvo i samog NRL-a", ističe Balić. Dobra je vijest što u Hrvatskoj, ali i u drugim članicama EU-a, godinama nije zabilježen pozitivan nalaz na trihinelozu u svinja koje su zaklane u klaonicama, a potječu iz kontroliranih uvjeta uzgoja.

Prema hrvatskim propisima, ističe naš sugovornik, sve svinje moraju biti pregledane na trihinelu. Uzorke mesa uzima vlasnik OPG-a nakon obavljenog klanja u vlastitom dvorištu i odnosi na pregled u najbližu veterinarsku stanicu ili ambulantu, gdje se uzorci pregledavaju istom metodom kao u klaonicama. Odgovornost za pravilno uzorkovanje i dostavu uzoraka svih zaklanih svinja ima vlasnik OPG-a, a odgovornost za pravilan pregled uzorka ima doktor veterinarske medicine koji preglede obavlja u laboratoriju u veterinarskoj stanici ili ambulanti.

“U Hrvatskoj je u posljednjih pet godina, od 2019. do 2023., dijagnosticirano 26 pozitivnih svinja na trihinelozu koje su potjecale iz ove skupine svinja - uzgajanih za vlastite potrebe: 11 iz Vukovarsko-srijemske županije, šest iz Osječko-baranjske, po tri iz Sisačko-moslavačke i Virovitičko-podravske i po jedna iz Istarske, Ličko-senjske i Bjelovarsko-bilogorske županije. Sve te svinje neškodljivo su uklonjene iz dvorišta i nisu završile u tradicionalnim mesnim proizvodima. Prema odredbama Zakona o veterinarstvu, svi vlasnici mesa i mesnih proizvoda od domaćih svinja koji su neškodljivo uklonjeni prema rješenju veterinarskog inspektora dobili su naknadu štete", ističe Balić.

Unatoč tome, upozorava da je bolest i dalje tu, u posljednjih pet godina Hrvatski zavod za javno zdravstvo registrirao je 33 osobe oboljele od trihineloze - 29 ih je oboljelo u okviru triju epidemija, a ostalih četvero vode se kao posebni slučajevi. "Prema području zaražavanja najugroženija je bila Osječko-baranjska županija, u kojoj je zabilježeno 28 oboljelih, potom Šibensko-kninska s tri oboljela i Požeško-slavonska s dva oboljela", kaže dr. sc. Balić.

Doživotna bolest

Hrvatska veterinarska komora upozorava na važnost i obvezu trihineloskopskih pregleda. Na upit jesmo li osvijestili važnost pregleda i to da trihineloza i dalje postoji, zamjenica predsjednika HVK-a Mirela Juras kaže: "Mali uzgajivači na pojedinim područjima, poput okolice Zagreba, stava su da se njima trihineloza ne može dogoditi, njihova je vizija da je ona samo u Slavoniji." "Uvjereni su da njihove svinje nemaju trihinelozu 'jer ju nikada nisu imale'. To vlasnika životinje ne smije uljuljkati", upozorava Juras, podsjećajući na problem divljih svinja kao prijenosnika, zatim na živu aktivnost trgovine živim životinjama i trgovine mesom itd.

“Trihineloza je i dalje ozbiljan javnozdravstveni problem, uvijek treba podizati svijest javnosti o odgovornoj konzumaciji mesa, među vlasnicima svinja podizati svijest o provedbi biosigurnosnih mjera, a tu je u prvom redu i deratizacija, koju bi gospodarstva trebala provoditi minimalno dva puta godišnje", ističe Juras. Podsjeća na slučaj velike invazije od prije nekoliko godina u jednoj mjesnoj industriji, i to preko hrane, pa u Komori upozoravaju na važnost pravilnog držanja hrane, provedbe deratizacije i drugih mjera.

Uzroke za izbijanje trihineloze u ljudi, ističe Balić, treba tražiti u nepoštovanju obveznih propisa koji se odnose na pregled mesa. Broj ljudi koji obole o trihineloze i dalje je, ističu veterinari, visok. "Ne zaboravimo, to je doživotna bolest koja se odražava na srce, sve unutarnje organe, izaziva tipično otečene oči, glavobolje, teške probavne probleme. Nema lijeka za tog parazita", kaže Juras i dodaje da se 80 posto prijavljenih slučajeva trihineloze u EU-u odnosi na Hrvatsku, Bugarsku, Austriju i Latviju.

Balić poručuje da građani trebaju proizvode kupovati od vlasnika OPG-ova u koje imaju povjerenja da svinje uzgajaju na pravilan i propisan način te uzorke mesa od svih zaklanih svinja pregledavati u ovlaštenim veterinarskim organizacijama. "Problematika trihineloze je kompleksna i zahtjeva stalan nadzor. Svi napori mogu pasti u vodu, ako zakaže ljudska savjest, jer samo jedna nepregledana a pozitivna svinja može dovesti do izbijanja epidemije", poruka je Davora Balića.