Mjerama aktivne politike zapošljavanja u posljednjih osam godina alocirano je milijardu i 250 milijuna eura, a te je mjere dosad koristilo 282 tisuće građana, među njima više od 125 tisuća mladih. Te su mjere omogućile da je danas u Hrvatskoj 310 tisuća zaposlenih više u odnosu prema 2016., istaknuo je uz ostalo premijer Andrej Plenković na konferenciji o mjerama zapošljavanja "Era mjera".

“Realno gledajući, to je najveće postignuće Vlade", ocijenio je Plenković, podsjetivši da je 2016. godine bilo šest zaposlenih na jednog nezaposlenog, a danas je taj broj između 19 i 21 zaposlenog, ovisno o tome je li ljetna ili zimska sezona, na jednog nezaposlenog. "Mi smo kao cilj u trećem mandatu upozorili da želimo 125 tisuća novih radnih mjesta, a samo u ovoj godini otvoreno je 112 tisuća radnih mjesta. Kao što smo rekli – kreditni rejting A do kraja mandata, a ostvarili smo ga u prvih šest mjeseci. I ovdje smo vrlo blizu strateškom cilju Vlade", istaknuo je premijer. Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić napomenuo je da je trenutno u Hrvatskoj milijun i 702 tisuće osiguranika, a 90.076 nezaposlenih, dodavši da će za nekoliko mjeseci, kako se približavamo sezoni, broj zaposlenih ponovno rasti, a nezaposlenih padati.

Za mjere aktivne politike zapošljavanja u razdoblju od 2021. do 2027. kroz Europski socijalni fond osigurano je 630 milijuna eura, a mjere, koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, obuhvaćaju devet područja: potpore za zapošljavanje, potpore za zapošljavanje osoba uključenih u program Posao plus, potpore za pripravništvo, potpore za usavršavanje, potpore za samozapošljavanje, potpore za mobilnost radne snage, potpore za osposobljavanje na radnom mjestu, potpore za javni rad i potpore za zadržavanje radnih mjesta. Tako je u mjere za potpore za zapošljavanje bilo uključeno gotovo 50 tisuća ljudi, a za njih je izdvojeno 205 milijuna eura. U potporu za pripravništvo uključeno je u 2024. godini 18 tisuća ljudi, a izdvojeno je 150 milijuna eura. To u realnom životu znači, ilustrirao je premijer, da 60 posto brutotroškova poslodavcu za novog pripravnika plaća država.

Hina

U potpore za usavršavanje uključeno je gotovo osam tisuća osoba, a vrijedne su 12 milijuna eura. Mjere za samozapošljavanje koristilo je 46 tisuća osoba, a vrijedne su 420 milijuna eura. Kroz mjeru mobilnost radne snage zaposleno je 1111 radnika. Potporu za obrazovanje koristilo je 86 tisuća ljudi, a vrijedna je 260 milijuna eura. Mjere za javni rad koristilo je 30 tisuća ljudi, a vrijedne su 104 milijuna eura, dok mjeru stalni sezonac, vrijednu 72,5 milijuna eura, koristi 35 tisuća ljudi.

Istaknuvši da su aktivne mjere zapošljavanja važan segment Vladinih politika u svih dosadašnjih gotovo devet godina mandata, Plenković je najavio da će u idućem razdoblju poseban fokus Vlade biti usmjeren na mlade. Kroz mjere zapošljavanja mladih dosad je osigurano više od 584 milijuna eura. Svake godine izdvaja se oko 150 milijuna eura za provedbu navedenih mjera, a predstavljajući izmjene za 2025. godinu državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Ivan Vidiš poručio je kako je glavni cilj povećati konkurentnost, tranziciju te zainteresiranost mladih osoba o dostupnim mjerama te potaknuti njihovo sudjelovanje.

Opći je zaklučak da je tržište rada danas u Hrvatskoj drukčije nego prije deset godina, prije svega zbog velikih potreba za stranim radnicima, kojih je trenutno u Hrvatskoj oko 120 tisuća. Ravnatelj Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje Ante Lončar smatra da je tržište rada stabilno, imamo najveću stopu zaposlenosti, najmanju stopu nezaposlenosti, a prisutan je i stalni rast plaća, i to prosječne, medijalne i minimalne plaće, a iz Vlade su pritom podsjetili da su plaće realno porasle 30 posto u posljednjih osam godina.

Osim mjera Vlade za aktivno zapošljavanje, premijer Andrej Plenković podsjetio je i na mjere za očuvanje radnih mjesta u vrijeme COVID krize, što je ocijenio jednim od najkorisnijih poteza ne samo za gospodarstvo nego i za hrvatsko društvo u cjelini. Mjesecima je Vlada preko HZZO-a tada isplaćivala plaće poslodavcima u privatnom sektoru za njihove radnike, koji inače ne bi bilo plaćeni. "Tako smo spriječili ugrozu hrvatskih obitelji u krizi bez presedana", naglasio je premijer Plenković.