U čitateljskoj pismenosti hrvatski su građani ispod prosjeka zemalja OECD-a, u matematici su prosječni, a prilagodljivost u rješavanju problema slaba im je točka, pokazalo je istraživanje vještina u odrasloj dobi u Hrvatskoj, provedeno u okviru OECD-ova istraživanja PIAAC.

Rezultati slični onima što nam ih školarci imaju na PISA testovima govore da su odrasli hrvatski građani u čitateljskoj pismenosti na 18. mjestu od ukupno 31 države, a šest su bodova ispod prosječnog rezultata zemalja OECD-a, koji iznosi 260 bodova. U čitateljskoj pismenosti ne razlikuju se znatno od građana Austrije, Francuske, Singapura, Slovačke i SAD-a. Najbolji su u čitateljskoj pismenosti Finci, s prosječnim rezultatom od 296 bodova, Japan, s 289 bodova, i Švedska, s 284 boda. Najniži prosječan rezultat u čitateljskoj pismenosti ostvarili su Čile (218), Portugal i Poljska. U matematičkoj pismenosti hrvatski su građani ostvarili prosječan rezultat od 254 boda, što je smjestilo Hrvatsku na 22. mjesto na ljestvici od 31 države. Rezultat im je u OECD prosjeku, sličan onome građana Francuske, Mađarske, Južne Koreje i Novog Zelanda. Najbolji prosječni rezultat, 294 boda, postigli su Finci, zatim Japan i Švedska, a najniži ponovno Čile, Portugal i Poljska.

U domeni prilagodljivosti u rješavanju problema hrvatski građani imaju prosječan rezultat, 235 bodova, te su na 26. mjestu. Prosječni rezultat zemalja OECD-a iznosi 263 boda, 28 bodova je viši od prosječnog rezultata hrvatskih građana. Rezultatima smo slični građanima Izraela, Južne Koreje i Portugala. U rješavanju problema najbolji su Finci i Japanci, s rezultatom od 276 bodova, te Šveđani s 273 boda. Najniži prosječan rezultat u domeni prilagodljivosti u rješavanju problema ostvarili su odrasli iz Čilea (218 bodova), Poljske i Litve. Visok rezultat u snalažljivosti rješavanja problema pokazuje oko 17 posto naših građana, a prosjek zemalja OECD-a je 32 posto. I tu se najviše ističe Finska, koja ima više od polovine građana s visokim stupnjem snalažljivosti, a prate je Japan i Švedska. Nepovoljan je podatak da je čak 38,7 posto hrvatskih građana potpuno neprilagodljivo rješavanju problema, a prosjek OECD-a je 29 posto.

Odrasli s višim razinama vještina rjeđe iskuse nezaposlenost u od osoba s nižim razinama pismenosti. Znatan broj radnika suočava se s nerazmjerom vještina, pri čemu je istraživanje pokazalo da za 38 posto radnika u zemljama OECD-a kvalifikacije nisu u skladu sa zahtjevima na poslu.