U posljednjih desetak godina došlo je do enormnog povećanja konzumacije kokaina u Hrvatskoj, zbog čega smo se našli u samom europskom vrhu u konzumaciji ove droge, odmah uz bok s Nizozemskom, pokazalo je istraživanje o ovisnostima u općoj populaciji Hrvatske, što su ga u 2023. proveli Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Institut Ivo Pilar. U konzumaciji duhana dijelimo prvo mjesto s Ciprom.

Broj odraslih koji su koristili kokain u 2023. u odnosu prema 2011. godini narastao je za čak pet puta. Među odraslima došlo je do porasta konzumenata sa 0,5 posto na 2,6 posto, a među mlađima, u dobi od 15 do 34 godine, sa 0,9 na 4,2 posto. To znači da je kokain 2011. godine uzimala jedna od 100 mlađih osoba, a 2023. to je činila jedna od 24 osobe u toj dobi, što je enormno povećanje, upozorava Renata Glavak Tkalić, znanstvena voditeljica projekta. U istom je razdoblju porasla i konzumacija kanabisa, osobito među mladima - s 11 na 17 posto, a unatoč tome što je rast zaustavljen 2019., učestalost konzumacije kanabisa i dalje je vrlo visoka. Tako smo, u usporedbi s deset europskih država koje su dosad provele ovo istraživanje, i u konzumaciji marihuane visoko na europskoj ljestvici, jer su iznad nas jedino Italija, Španjolska i Nizozemska.

Svaka četvrta osoba u Hrvatskoj bar je jednom probala neku ilegalnu drogu, a u posljednjih godinu dana za njom je posegnulo deset posto građana. Među mlađima više od trećine probalo je drogu, a redovito je konzumira oko 11 posto. Najčešći je kanabis, posebno popularan u mlađoj populaciji i među muškarcima, a na drugom mjestu kokain.

U posljednjih 12 godina među građanima u dobi između 15 i 64 godine zabilježen je uzlazni trend uporabe duhana, alkohola, sedativa i lijekova za smirenje te kanabisa, ecstasyja i kokaina. Upotreba sedativa i lijekova za smirenje znatno je porasla u vrijeme pandemije koronavirusa, između 2019. i 2023., a u istom je razdoblju došlo do pada konzumacije alkohola. U dobnoj skupini između 15. i 34. godine od 2011. do danas porasla je primjena sedativa i sredstava za smirenje, a relativno najveći porast utvrđen je pri uzimanju kokaina.

Kad je riječ o omiljenom poroku Hrvata, brojke su također nepovoljne: oko 38 posto građana su pušači. Muškarci nešto češće, njih 43 posto, a žena pušača je oko 33 posto. Mladi su skloniji novim oblicima pušenja: e-cigarete ili uređaje za zagrijavanje duhana koristilo je 12 posto odraslih i 19,3 posto mladih. I tu je zamjetan izuzetno negativan trend: broj odraslih pušača e-cigareta povećao se u posljednje četiri godine sa 5,5 na 12 posto, a mladih sa 7,4 na gotovo 20 posto.

Koliko je konzumacija alkohola raširena u našoj zemlji govori podatak da je 90 posto građana bar jednom u životu probalo alkohol, a redovito ga konzumira 75 posto muškaraca i 56 posto žena. Najčešće su to mladi u dobi od 24 do 34 godine, njih 85 posto. Ekscesivno pijenje, ili konzumaciju više od šest pića u jednom izlasku, prakticira oko polovine odraslih i dvije trećine mladih.