Hrvatski sabor u subotu je na osmogodišnji mandat izabrao deset ustavnih sudaca: Antu Galića, Andreja Abramovića, Miroslava Šumanovića, Lovorku Kušan, Rajka Mlinarića, Biljanu Kostadinov, Dražena Bošnjakovića, Sanju Bezbradicu Jelavić, Franu Staničića i Mašu Marochini Zrinski. Time je spriječena, kako se isticalo, ustavna kriza jer je u ponoć istekao i produljeni šestomjesečni mandat za 10 od ukupno 13 sudaca. No nakon što su novi ustavni suci položili prisegu pred predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, odjeknula je, poslije potvrđena, informacija da je Ustavni sud u petak navečer donio odluku o produljenju mandata desetero ustavnih sudaca dok Sabor ne izabere nove. Tu je odluku, u formi Izvješća Saboru, donio na osnovi tzv. cjelovitog tumačenja Ustava i Mišljenja Europske komisije za demokraciju kroz pravo, poznatije kao Vencijanska komisija, savjetodavnog tijela Vijeća Europe, koje se odnose na funkcioniranje Ustavnog suda BiH. Jučer je Ustavni sud ipak objavio to izvješće, iz kojeg se sada točno vidi za što je deset ustavnih sudaca u petak navečer diglo ruku, kada se već činilo da će ono ostati tajni dokument. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u subotu je u seriji televizijskih intervjua govorio o tome da to izvješće, budući da su u međuvremenu zastupnici izglasali nove ustavne suce, neće ni biti upućeno u Sabor. Otkrio je i da su se u Ustavnom sudu dogovorili da će sakriti od javnosti ne samo produljenje mandata nego čak i da je u petak održana sjednica, i to zbog toga da se "ne bi ugrozilo imenovanja sudaca". Što se potonjeg tiče, doista je upitno bi li sporazum HDZ-a i SDP-a o izboru ustavnih sudaca izdržao vijest da su dva kandidata vladajuće koalicije, Miroslav Šumanović i Rajko Mlinarić, glasovali kao ustavni suci da im se produlji mandat.
“Republika Hrvatska demokratska je država koja se temelji na načelu supremacije Ustava. Primarna je zadaća svih nadležnih tijela tumačiti i primjenjivati pozitivna pravna pravila u skladu s najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske određenim u članku 3. Ustava. Drugim riječima, načelo supremacije Ustava zahtijeva da se primjena pojedinačnih pravnih pravila temelji na interpretaciji ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske kao cjeline", navodi se u Izvješću. U njemu se citira više članaka Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu iz kojih je, smatrala je većina u Ustavnom sudu, proizlazila potreba da se produlji mandat. Jedan je, primjerice, članak 2. Ustavnog zakona koji zahtijeva od Ustavnog suda da "jamči poštovanje i primjenu Ustava Republike Hrvatske i svoje djelovanje temelji na odredbama Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske". "Ta ustavna obveza nameće Ustavnom sudu i pozitivnu obvezu provesti opći ustavni nadzor u slučaju kada ocijeni da je na provjeri privrženost demokraciji utjelovljenoj u Ustavu, odnosno da su u opasnosti temeljne vrednote demokratske države utemeljene na vladavini prava i zaštiti ljudskih prava. Ustavni sud se općim nadzornim ovlastima smije koristiti samo iznimno, kad utvrdi takvu pojavu koja prijeti narušavanjem strukturalnih obilježja hrvatske ustavne države. Okolnosti moraju biti izuzetne, prijetnja stvarna, a druga sredstva neučinkovita", iščitala je većina ustavnih sudaca iz Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. I stoga su, jer je, recimo, postojala opasnost da neće biti raspisanih predsjedničkih izbora s obzirom na to da je u petak u ponoć završavao mandat desetero sudaca, a njihove zamjene nisu izabrane, zaključili da je nužno produljiti mandat dok Sabor ne ispuni svoju dužnost.