Ekonomija ostaje glavna briga građanima Hrvatske, pokazuje najnovije istraživanje Nulti kvadrant, koje je proveo Ipsos za Val grupu. Čak 90 posto ispitanika izrazilo je zabrinutost zbog rasta cijena, a 77 posto ih se boji pada životnog standarda. Iako je inflacija usporena na 1,6 posto, građani smatraju da su cijene i dalje nerealno visoke. Prema njihovim stavovima, odgovornost za tu situaciju snose država i trgovci, a vanjski faktori i globalni utjecaji nisu toliko u fokusu.

Posebno su zabrinuti mladi, kojih 75 posto ističe porast cijena nekretnina kao ključni problem, a 47,6 posto strahuje za sigurnost zaposlenja. Te okolnosti otežavaju dugoročno planiranje, uključujući formiranje obitelji, smatraju. Podsjetimo da uskoro u primjenu kreću nove politike poput oporezivanja nekretnina i ograničavanja apartmanizacije, ali i ukidanje olakšica za zapošljavanje mladih. Porez na nekretnine, osim za prvu nekretninu, podržava gotovo 60 posto ispitanika.

Povjerenje u osobne financije također je slabo, te 43,7 posto građana vjeruje da će život postati skuplji i da će trošiti više. Građani Hrvatske uglavnom su pesimistični prema budućnosti. Više od 40 posto ispitanika vjeruje da ih čeka lošija budućnost, a samo 15 posto očekuje poboljšanje. Optimističniji su prema osobnim pitanjima – polovina očekuje stabilnost u zdravlju, karijeri i obiteljskim odnosima.

Povjerenje građana u državne institucije i privatni sektor ostaje izuzetno nisko. Državnim institucijama i osiguravajućim društvima vjeruje samo 14,3 posto građana. Bankama vjeruje oko 20 posto ispitanika, a mediji, koji bi trebali biti potpora demokraciji, uživaju povjerenje samo deset posto građana. Obrazovne institucije, unatoč percepciji obrazovanja kao ključne društvene vrijednosti, također bilježe pad povjerenja. "Klima nepovjerenja prelijeva se i na privatni sektor, zbog čega povjerenje dobiva status svetog grala, za kojim će svi u budućnosti tragati", rekla je Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe.

Građani se postupno privikavaju na veću prisutnost stranih radnika u Hrvatskoj. Prema istraživanju, 54,8 posto građana smatra da su strani radnici nužno zlo, a petina ih vidi kao pozitivnu dopunu društva. Unatoč tomu, čak 90 posto ispitanika očekuje da demografska politika postane prioritet Vlade. Među mogućim demografskim mjerama najvažnija je niže oporezivanje rada, a subvencije za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji na drugom su mjestu. Tek na petom mjestu nalaze se potpore za novorođenu djecu, koje se inače često ističu.

Poražavajuća je percepcija građana o društvenoj odgovornosti kompanija. Građani od kompanija očekuju odgovorno ponašanje, posebno prema zdravlju i sigurnosti zaposlenika, no samo 16,5 posto smatra da se ti standardi zaista provode. Samo deset posto ispitanika vjeruje da kompanije posluju za dobrobit društva. Tako je reputacija postala ključni resurs kompanija u eri nepovjerenja i ekonomije pažnje, a uspješno ovladavanje njome je, pak, umijeće.

Upitani o međunarodnim sukobima, 49,2 posto građana protivi se uključivanju Hrvatske kao članice NATO-a u ratne operacije, a 38,8 posto podržava sudjelovanje isključivo kao logističku ili civilnu pomoć. Uvođenje obveznog vojnog roka podržava 60 posto građana, iako su mišljenja o njegovoj duljini podijeljena.

Kada je riječ o geopolitičkim sukobima, više od polovine građana ne zauzima strane u sukobu između Izraela i Palestine, a u vezi sa sukobom Rusije i Ukrajine daju veću podršku Ukrajini.