Raspravljajući o paketu poreznih zakona koji idu u Sabor na drugo čitanje, Vlada je ipak odlučila popustiti tzv. malim iznajmljivačima u turizmu. Ministar Tonči Glavina potvrdio je kako će "domaćini", odnosno osobe kojima je malo turističko iznajmljivanje dodatna djelatnost u objektu u kojem imaju prijavljenu i vlastitu adresu stanovanja, biti potpuno oslobođeni plaćanja novog poreza na nekretnine.

Naravno, to se odnosi samo na jedan objekt, dakle onaj u kojemu ujedno i stanuju, a ne na ostale nekretnine u njihovu vlasništvu, bilo da su stavljene u rentu, bilo da su neiskorištene.

“Dogovor sa sektorom"

Također, takvi mali iznajmljivači bit će izuzeti od vođenja financijsko-knjigovodstvene administracije kakvu kao obvezu imaju drugi mali poduzetnici, jer ih se smatra važnim dijelom destinacijskog turizma, prvog kontakta turista s nekom sredinom, davateljem informacija turistima i osobama koje su 24 sata dnevno dostupne posjetiteljima. "Našli smo fini balans u ovim korekcijama u odnosu prema prvom prijedlogu, i to je rezultat komunikacije sa sektorom", rekao je ministar Glavina. Cilj je zaštititi upravo "domaćine" kao posebnu kategoriju onih koji privređuju i stvaraju dodanu vrijednost, rekao je. Krajnji cilj ove reforme ostaje isti, a to je priuštivo stanovanje, no intencija nije da turisti borave u stambenim zgradama, nego da zgrade postoje za stanare, jer je cilj stanove u takvim objektima staviti u funkciju stanovanja mladih obititelji, rekao je o cjelini prijedloga.

Mali iznajmljivači danima su prosvjedovali zbog za njih administrativno i financijski rigidnog rješenja, ali ministar tvrdi da nije popustio nikakvim lobijima, nego da su se vodili zaštitom običnih ljudi koji privređuju na ovaj način, a obično imaju maksimalno jedan ili dva apartmana u kući u kojoj žive.

Glavina je odgovornost u prvom redu stavio na gradove i općine, jer oni su ti koji kreiraju paušale i porezne tarife na svom području - u okviru koji je zadala Vlada.

Cjeloviti paket izmjena poreznih zakona, koje bi na snagu trebale stupiti početkom iduće godine, Vlada je poslala u drugo saborsko čitanje, i očekuje se da se o njima glasa u najskorije vrijeme kako bi se u njihovu primjenu krenulo odmah početkom 2025. Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić podsjetila je da će dosadašnji porez na kuće za odmor biti zamijenjen porezom na nekretnine. Prema prijedlogu, on bi iznosio od 0,6 do 8 eura po četvornom metru, pri čemu jedinice lokalne samouprave same mogu određivati visinu tog poreza. U odnosu prema prvom čitanju, dodana je odredba prema kojoj se porez neće plaćati na nekretnine koje "domaćinu", prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. Obveznikom poreza na nekretnine postaje i Republika Hrvatska, u skladu s propisanim kriterijima - to je novost, o kojoj je govorio i Glavina.

Općini i gradu na čijem se teritoriju nekretnina nalazi pripalo bi 80, a županiji 20 posto prihoda od poreza na nekretnine. U odnosu prema prvom čitanju, promijenjeni su i prijedlozi raspona paušalnog poreza na dohodak tako da su predložene niže donje granice, pa sadašnji rasponi iznose od 100 do 300 eura za prvu zonu, za drugu zonu 70 do 200, za treću zonu 30 do 150, za četvrtu i nultu 20 do 100 eura. Na taj način gradovi i općine imaju više širine za donošenje svojih stopa, te će pritisak i na njih biti manji.

Olakšica za zapošljavanje

Dio reforme odnosi se na rasterećenje plaća, a to je bitno, rekao je premijer Andrej Plenković, jer će veće plaće jačati kreditnu sposobnost mladih kako bi mogli biti u poziciji da rješavaju svoje stambeno pitanje, bilo najmom bilo kupnjom prve nekretnine. "To je cijeli smisao cjelovitosti ovih mjera, porezne reforme i nacionalnog plana stambene politike", rekao je.

Kada je riječ o porezu na dohodak, predloženo je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura, a u skladu s time povećava se i osobni odbitak za uzdržavane i članove koji imaju invalidnost, kao i iznos određenih neoporezivih primitaka, koji se izračunavaju s pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka. Podiže se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak, a spušta se i maksimalna visina niže i više stope s ciljem dodatnog rasterećenja dohotka. Tu nije bilo promjena u odnosu prema prvom čitanju. Za poticanje povratka iseljenika predložena je mjera oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak na osnovi plaća u razdoblju od pet godina za sve porezne obveznike koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.

Kao mjera za male poduzetnike, kod PDV-a se podiže prag za ulazak u sustav poreza s 40 na 60 tisuća eura. Time se broj obveznika koji trenutno moraju biti u sustavu poreza na dodanu vrijednost smanjuje za 14.200.

U izmjenama zakona o doprinosima, u odnosu prema prvom čitanju, redefinirana je olakšica za prvo zapošljavanje. Novu redefiniranu olakšicu mogu iskoristiti poslodavci za sve osobe, uključujući i mlade, koje se prvi put zapošljavaju na neodređeno vrijeme. Vlada je i tu popustila, i pritom naglašava da upisan staž neće biti zapreka za korištenje tim olakšicama, kao i da se ni jedno stečeno pravo neće smanjiti ni oduzeti. Ostaje i dalje mjera umanjenja godišnjeg poreza na dohodak kod nesamostalnog rada fizičkim osobama, i to do 25. godine života za 100 posto iznosa razmjernog dijela porezne obveze, a od 26. do 30. godine smanjuje se za 50 posto.