Turudićev odgovor: EPPO neistinito optužuje Hrvatsku za kršenje vladavine prava
“EPPO svojom istragom nije obuhvatio prijevaru na štetu sredstava EU-a”
Upravo u trenutku dok je u Saboru trajala rasprava o opozivu premijera Andreja Plenkovića i njegove vlade zbog afere Beroš, u kojoj je došlo do sukoba nadležnosti između hrvatskog DORH-a i europskog EPPO-a, koji su paralelno započeli istragu o istom slučaju, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić javno je odgovorio čelnici europskog tužiteljstva Lauri Kovesi.
“Bez argumenata"
Očitovao se o dopisu glavne europske tužiteljice Laure Kövesi nakon što je EPPO-u oduzeo slučaj Beroš-Petrač. Kövesi je zbog toga prijavila Hrvatsku Europskoj komisiji, upozorivši na probleme s vladavinom prava, i to prije svega zbog opstrukcija rada EPPO-a. Turudić je ostao pri svome, i tvrdi da je DORH, odnosno Uskok, nadležan za taj slučaj. On ponavlja kako je svoju odluku da je za slučaj Beroš-Petrač nadležan Uskok, a ne EPPO donio na osnovu vrijedećih propisa.
“Stalno vijeće 6 (tročlano vijeće u središnjici EPPO-a koje nadziru radnje u Zagrebu, nap. ur.) Ureda europskog javnog tužitelja u svojoj odluci od 20. studenoga 2024. potvrdilo je da je povučen potez u skladu s Uredbom o EPPO-u 'ispravno tumačeći odredbu članka 22. stavak 2. Uredbe. Prema njoj se nadležnost EPPO-a za kaznena djela u vezi sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji uspostavlja isključivo ako je u središtu kriminalnih aktivnosti takve zločinačke organizacije počinjenje nekog od kaznenih djela iz članka 22. stavka 1. Uredbe o EPPO što konkretno nije bio slučaj", piše u svom očitovanju Ivan Turudić.
Drugim riječima, tvrdi kako EPPO svojom istragom nije obuhvatio prijevaru na štetu sredstava Europske unije, pa stoga nije mogao biti ni nadležan. EPPO pri tome, primjećuje Turudić, nije upozorio na moguću "neodvojivu povezanost tih kaznenih djela". Ponavlja zatim i kako Kövesi u svom dopisu Europskoj komisiji nije ničim argumentirala zašto bi donošenje odluke glavnog državnog odvjetnika o nadležnosti bilo u suprotnosti s pravom EU-a. "Takva ozbiljna tvrdnja nije obrazložena pa se mogu iznijeti samo jednako uopćena razmatranja. Člankom 25. stavkom 6. Uredbe o EPPO-u, među ostalim, je propisano da države članice određuju nacionalno tijelo koje odlučuje o dodjeli nadležnosti pa ostaje nejasnim kojem pravu Europske unije je daljnja razrada te odredbe u nacionalnom pravu suprotna", upozorava Turudić. To nacionalno tijelo mora biti neovisno, dodaje. Podsjetimo, prema hrvatskim propisima, glavni državni odvjetnik nadležan je za donošenje odluke o nadležnosti.
Turudić u nastavku obrazloženja ističe da je DORH neovisna institucija koja se bori protiv kriminala. "Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava. S obzirom na te atribute tužitelja u Republici Hrvatskoj, koji odgovaraju i zahtjevima Suda Europske unije pri definiranju pojma 'neovisno pravosudno tijelo', zabrinjava tvrdnja da je određivanje glavnog državnog odvjetnika u Republici Hrvatskoj za rješavanje sukoba nadležnosti u suprotnosti s pravom Europske unije. Osim što nije ničim potkrijepljena, čini se i u cijelosti pogrešnom", poručuje Turudić.
Osvrnuo se i na tvrdnju Laure Kövesi da prilikom odlučivanja o nadležnosti nad slučajem Beroš-Petrač ništa nije pitao EPPO, nego je donio odluku samo na osnovi informacija koje je dobio iz Uskoka. Turudić kaže kako pravo da se saslušaju obje strane, kao pravo na pravično suđenje, vrijedi kada su dvije strane suprotstavljene u sudskom postupku. To ovdje, naglašava, nije slučaj.
Načelo suradnje
“Promašeno smjerajući iz pozicije osobe optužene za kaznena djela na točku Konvencije o ljudskim pravima koja jamči tzv. jednakost oružja, potrebno je istaknuti osnove prava na pošteno suđenje i to da ovdje nije riječ o dvije stranke koje su u nejednakom položaju, o fizičkoj ili pravnoj osobi s jedne strane i ovlaštenom tužitelju s druge strane (u pravilu jačoj strani), već o dva tužitelja – nacionalnom i europskom, jednakih procesnih prava i dužnosti usmjerenim na suzbijanje počinjenja kaznenih djela u okvirima svoje nadležnosti. Stoga je potpuno pogrešno pozivati se na prava Konvencije koja pripadaju pojedincima optuženim za kaznena djela", piše Turudić.
Kako je poznato, upravo je 20. studenoga ove godine zaštitu za europsku tužiteljicu u Hrvatskoj, Tamaru Laptoš, tražila izravno njezina šefica, glavna europska tužiteljica Laura Codruța Kövesi, a sve se događalo neposredno nakon uhićenja bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša. Takva se vrsta zaštite obično traži u slučaju konkretnih prijetnji ili ugroženosti. Nije poznato je li Tamara Laptoš primila konkretne prijetnje, odnosno zbog činjenice da je prvoosumnjičenik prema rješenju o provođenju istrage EPPO-a Hrvoje Petrač, ili je Laura Kövesi zatražila zaštitu zbog opće atmosfere koja se stvorila zbog sukoba nadležnosti između Uskoka i EPPO-a.
Turudić, uz ostalo, optužuje EPPO da izlazi iz okvira svoje odgovornosti i nadležnosti, te time šteti hrvatskom pravosuđu. "Javno objavljenom tvrdnjom glavne europske tužiteljice iz Službenog pisma Europskoj komisiji da postoje 'sustavni izazovi s kojima se Hrvatska suočava u pogledu poštivanja vladavine prava', koja jednako nije obrazložena niti konkretizirana, EPPO ponovno izlazi izvan granica svojih ovlasti propisanih Uredbom o EPPO pri čemu ostaje nejasno iz kojih izvora crpi takve ozbiljne tvrdnje budući da na razini Europske unije u odnosu na Republiku Hrvatsku nije utvrđeno postojanje sustavnih i teških povreda vladavine prava. Upravo EPPO, iznošenjem subjektivnih promišljanja i procjena općenito o državi Republici Hrvatskoj, grubo krši Uredbu o EPPO i postupa izvan ciljeva i razloga osnivanja Ureda europskog javnog tužitelja", zaključuje glavni državni odvjetnik u novoj epizodi sukoba s EPPO-om.
“Zbog svega toga se ukazuje ironičnom tvrdnja Stalnog vijeća koje u svojoj odluci izražava žaljenje da glavni državni odvjetnik RH, prilikom donošenja odluke o sukobu nadležnosti, nije uzeo u obzir načelo lojalne suradnje koje obvezuje EPPO i nadležna nacionalna tijela da se međusobno podupiru i obavještavaju kako bi učinkovito suzbijali kaznena djela iz nadležnosti EPPO-a", stoji u objavi DORH-a. n