Unatoč pritužbama na inflaciju, daljnji rast cijena - pogotovo hrane - i skupoću života uopće, i ove godine očekuje nas rekordna blagdanska potrošnja. U Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore procjene su da će ona u maloprodaji prijeći 3,3 milijarde eura.

To je za oko 130 milijuna eura više nego u prosincu 2023., kada je potrošeno približno 3,17 milijardi eura, što je bilo 13 posto više od potrošnje u prosincu 2022.

Skupa košarica

Kako ističu u Poreznoj upravi, potrošnja od gotovo 3,2 milijarde eura odnosi se na sve djelatnosti, a najviše su građani za lanjske blagdane novca ostavili u blagajnama trgovaca – 78,78 posto (2,5 mlrd. eura), u ugostiteljstvu 9,18 posto, a u ostalim područjima 12,04 posto. Ukupan broj računa u prosincu 2023. za sve djelatnosti bio je 191,2 milijuna, a podatci za cijelu prošlu godinu pokazuju da je iznos računa porastao za gotovo petinu – za 18,6 posto, a njihov broj bio je veći za neznatnih 1,3 posto. Razlog je, dakako, inflacija, tj. rast cijena, a ne rast kupovne moći. Trošili su građani više nego godinu prije, no nisu se nužno kući vraćali s više kupljenoga.

“Dogodi li se rast izdanih računa i ovog prosinca u odnosu prema 2023., no ne znatan, to će značiti da su građani možda obilazili više trgovina u potrazi za akcijama, nižim cijenama", kaže sindikalist Krešimir Sever, bivši dugogodišnji predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

HINA/ZVONIMIR KUHTIĆ

Kako god, pokazatelj blagdanske potrošnje već u studenom je Crni petak, za koji je HGK-ov Sektor za trgovinu izišao s procjenama da će ga pratiti rast potrošnje, da će ove godine promet na Crni petak dosegnuti 137 milijuna eura, što je deset milijuna više nego 2023. Tradicionalno se najviše kupuju odjeća i obuća, tehnika, ali i kozmetički proizvodi, a popusti se najčešće kreću od 20 do 50 posto.

“Statistike potvrđuju da na Crni petak dio potrošača kupuje više od uobičajenog. Budući da smo svi u potrazi za povoljnijim proizvodima i uslugama, važno je paziti na vjerodostojnost ponude. Posebno pri kupnji na internetu, koja je u porastu, potvrđuju rezultati istraživanja koje je proveo HGK. U posljednja tri mjeseca više od 71 posto ispitanika iz cijele Hrvatske izjasnilo se da je kupovalo online. Upravo bih zato istaknula važnost provjere pri online-kupnji, posebno onih web-trgovina koje imaju sjedište u inozemstvu. Za kupnju s nepoznatih stranica preporučujemo plaćanje pouzećem kad god je moguće, ali i provjeru kontakata, sjedišta te mogućnosti povrata proizvoda", kazala je Maja Bogović, direktorica HGK-ova Sektora za trgovinu. U HGK-u se pozivaju na pozitivne makroekonomske pokazatelje i rast prometa u maloprodaji, koji se bilježi od početka godine, i upućuju na daljnji rast potrošnje. Prosječan iznos računa u trgovini u 2023. iznosio je 14,35, a do kraja listopada 2024. bio je 15,47 eura, što je rast od 7,78 posto. Gledajući samo prošlogodišnji studeni, račun je u tom mjesecu u odnosu prema prosjeku godine bio veći u gotovo svim županijama; najveći porast zabilježio je Grad Zagreb - 8 posto, Vukovarsko-srijemska županija za 7,8 i Osječko-baranjska županija za 7,1 posto.

Pitanje je koliko će ove godine iznositi blagdanske košarice, Nezavisni hrvatski sindikati s njihovim će iznosima izići uoči Božića, no već sada je jasno kako se očekuje rast. Lani je tradicionalna bila 417,91 euro, a preklani 345,41 euro. Prosječna košarica lani je iznosila 176,44 eura, a u 2022. godini 153,04 eura. Srednja je mogla biti i skromnija odricanjem od nekih drugih blagdanskih sadržaja stola, pa je u vrlo skromnom obliku snižena na 98,22 eura, a preklani je bila 90,27 eura. Izračuni su bili temeljeni na troškovima tročlane obitelji.

“Ne očekuje se skromni rast iznosa košarica", poručuje Sever pozivajući se na podatake da je inflacija 2,2, a rast cijena hrane 4,8 posto. I Sever očekuje daljnji rast blagdanske potrošnje. "Kada se izračunava inflacija, stavlja se u nju cijeli niz roba i usluga, no svi mi imamo svoju inflaciju i svaka naša kućna inflacija zapravo je inflacija vezana uz to što i koliko trošimo. Jer u skromnijim kućanstvima pretežno su troškovi vezani uz hranu i stanovanje. Cijene hrane besramno rastu, najveći gubitnici u lancu opskrbe su prvi i zadnji u njemu – proizvođači i mi, potrošači. Na proizvođače se provodi pritisak da urod i sirovinu prodaju što jeftinije, a potom u lancu počinje divljanje cijena i ceh na kraju platimo mi, kupci. Slušam ovih dana ministra gospodarstva da se podigao standard i da građani žive bolje, a čak 870.000 plaća u Hrvatskoj kreće se u rasponu od minimalne do medijalne od 1129 eura, koliko je iznosila u rujnu i isplaćena je u listopadu", kaže Sever. Prosječna netoplaća za rujan iznosila je, prema podatku DZS-a, 1322 eura.

Plaće u rasponu od minimalne do medijalne prima čak polovina ukupnog broja zaposlenih, kojih je u ovom trenutku, odnosno osiguranika mirovinskog osiguranja, prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 1,724.600.

Ne stihijski

Plaće jesu rasle no - upozoravaju sindikati - s niskih iznosa, pa su i dalje nedovoljne da prate poskupljenja, rastao je i broj zaposlenih, no ono što zabrinjava jest i rast broja nenamjenskih gotovinskih kredita. Jer u prvih šest mjeseci ove godine isplaćeno ih je gotovo 190.000, 25 posto više nego 2023., pa je HNB upozorio kako s rastom njihova broja raste i rizik da dio njih možda neće moći biti otplaćen.

Dok sindikati upozoravaju na ispodprosječna primanja, potrošačke udruge pozivaju da u najrastrošnijem mjesecu ne kupujemo stihijski, ostanimo imuni na potrošačku groznicu.

“Teško je govoriti: 'Nemojte kupovati', ali neka to bude ono što vam treba i provjerimo gdje su povoljnije cijene. Mi potrošači imamo tu moć da nekog trgovca nagradimo našom kupnjom", kaže Tanja Popović-Filipović iz osječkog Centra za educiranje i informiranje potrošača. Ako ništa drugo, treba se sjetiti da krajem prosinca počinju zimska sezonska sniženja, pa je dobro ostaviti dio kućnog budžeta i za tu priliku. Inače, u siječnju ove godine potrošnja je iznosila oko 2,5 milijardi eura, a izdano je oko 172 mililjuna računa, čemu je pridonijela i kupnja na sniženjima.

“Ljudi kupuju i dok god je tako, trgovci će dizati cijene. U našem potrošačkom mentalitetu ne prakticiramo ignorirati neki proizvod, trgovca zbog previsokih cijena", podsjeća i u najrastrošnijem vremenu u godini Sever na to da hrvatski kupac nema naviku bojkota zbog previsokih cijena, rekavši kako su Talijani lani uspjeli u svom ignoriranju tjestenine zbog previsokih cijena, nakon čega je ona korigirana na trgovačkim policama.

Nakon talijanskog "dišpeta" zbog preskupe tjestenine profitirali su i hrvatski potrošači, jer je cijena pala. Dobra lekcija hrvatskom potrošaču u rastrošnom prosincu kao odgovor na daljnji nemali rast cijena hrane, koji svi u ovom mjesecu očekuju.