Namjera dviju ukrajinskih tvrtki da ulažu u megafarme u peradarskom sektoru u Hrvatskoj, točnije, na petrinjskom području, povod je za pismo koje je Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) u petak poslala svim zastupnicima u Europskom parlamentu, zatraživši pomoć u zaštiti domaće peradarske proizvodnje, napose malih proizvođača, jer tvrdi da im od ukrajinskog investiranja prijeti ugroza.

Direktna ugroza

Planirane ukrajinske megafarme, naime, imaju za cilj učetverostručiti hrvatsku proizvodnju peradi prema centraliziranom i vertikalno integriranom modelu, što obuhvaća sve - od proizvodnje jaja do stočne hrane, klanja, prerade i distribucije, uz osiguravanje smještaja za strane radnike. Predsjednik Odbora za peradarstvo HPK-a Dražen Čurila izrazio je zabrinutost zbog, navodi, mogućeg utjecaja dviju predloženih megafarmi, financiranih stranim kapitalom. "Samo u Hrvatskoj ti projekti megafarmi ugrožavaju opstanak i egzistenciju 250 OPG-ova", navodi Čurila.

Sa zabrinutošću je vijest o podizanju farmi ukrajinskim kapitalom u Hrvatskoj primio i peradar Tomo Mitrović, s farmom u Vučevcima pokraj Đakova. "Direktna je to ugroza, zlo za nas male proizvođače jer će te megafarme izići s nekim smiješnim, niskim cijenama koje mi mali nećemo moći pratiti. Dođe li do toga, bit će velikih problema. Ne znam kako se boriti protiv toga", komentira dugogodišnji peradar Mitrović.

HPK je pomno pratio nedavno parlamentarno saslušanje kojim je potvrđeno imenovanje povjerenika za poljoprivredu Christophea Hansena. U Komori podsjećaju na načela poljoprivrede u EU obitelji. "Dijelimo viziju obnove i napretka održive obiteljske poljoprivrede u Europi - poljoprivrede koja ne samo da oblikuje i revitalizira ruralna područja, već također unapređuje gospodarsko i društveno tkivo naših sela i njeguje demokratski život u ovim regijama. Na žalost, realnost na terenu za hrvatske proizvođače peradi je drugačija", stoji u pismu koje potpisuje predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.

Najava o dolasku ukrajinskih peradarskih megafarmi Mitrovića je zatekla u za njega delikatnom trenutku - pripremama za gradnju vlastite klaonice. Naime, Mitrović ne isporučuje svoju proizvodnju ni jednoj velikoj peradarskoj tvrtki u Hrvatskoj, nego sam, već desetak godina, proizvodi i sam prodaje svoj proizvod. Njegova farma kapaciteta je 12.000 brojlera do 3,5 kilograma težine. "Dobio sam građevinsku dozvolu za gradnju klaonice, u čiju gradnju trebam krenuti. Najave o ukrajinskom investiranju u farme kojima mi mali ne možemo biti konkurentni tjeraju me na razmišljanje o mojoj investiciji. U izgradnju klaonice ću krenuti jer će mi se sinovi možda malo jače baviti ovime, no sada je pitanje kolika će ona biti. Imam i opremu za to, no dolazak ukrajinskih megafarmi zasigurno će biti problem", kaže Mitrović.

Otporniji model

Za svoju buduću klaonicu kaže: "Nije zamišljena kao velika, ali je opremljenošću planirana kao moćna." Taj mali peradar tu investiciju financira uglavnom vlastitim novcem. Sada, dodaje, mora dobro osluškivati u kojem smjeru nastaviti s realizacijom vlastite investicije i planova za budućnost zbog bojazni što dvije megafarme mogu učiniti u domaćoj peradarskoj proizvodnji, napose malim peradarima.

“Zabrinuti smo da bi se za ova dva predložena projekta mogla uzeti u obzir znatna javna financiranja, potencijalno iz ključnih izvora kao što su kohezijski fond, Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj. Europsko udruženje peradarskog sektora također je izrazilo svoju zabrinutost u pismu predsjednici von der Leyen u vezi s ovim pitanjem, no do danas je bez odgovora", ističu u HPK-u, gdje naglašavaju kako načelo supsidijarnosti i podijeljene nadležnosti unutar EU-a zahtijeva da se djeluje odlučno.

“Neuspjeh da se to učini nenamjerno će dovesti do toga da Europska unija podupre poljoprivredni model koji je u suprotnosti s našim zajedničkim ciljevima za održivu poljoprivredu, kako je artikulirano tijekom parlamentarnih saslušanja. Podupiranje takvih inicijativa potkopalo bi desetljeća napora hrvatskih i europskih proizvođača da prijeđu s poljoprivrede za vlastite potrebe na otporniji, konkurentniji model obiteljske poljoprivrede", upozoravaju u Poljoprivrednj komori.