Zbog rasta broja kaznenih djela koja su počinjena u stanju neubrojivosti psihijatrijske bolnice uskoro će proširiti svoje kapacitete u kojima se liječe takvi prijestupnici. Porast broja neubrojivih među osuđenim počiniteljima kaznenih djela bilježi se u proteklih nekoliko godina, zbog čega se bolnički kapaciteti za njihov prisilni smještaj sada proširuju za 40 dodatnih kreveta, ili za oko 11 posto. Već sada, kažu u bolnicama, udio neubrojivih među pacijentima prelazi raspoložive kapacitete za 20 posto.

Gornja granica

Nacrt pravilnika o listi psihijatrijskih ustanova za prisilni smještaj neubrojivih osoba i psihijatrijskih ustanova u kojima se neubrojive osobe liječe na slobodi, koji je upravo na javnoj raspravi, predviđa povećanje postojećih bolničkih kapaciteta od ukupno 361 na 401 postelju za liječenje neubrojivih, sukladno s kontinuiranim trendom rasta broja neubrojivih osoba kojima je sud odredio liječenje u psihijatrijskoj ustanovi, a bilježi se posljednjih godina, objašnjavaju u Ministarstvu zdravstva. Najveće povećanje ovih kapaciteta predviđeno je u Županijskoj specijalnoj bolnici za psihijatriju i rehabilitaciju Insula na Rabu, koja će ubuduće imati 75 umjesto 54 postelje za forenzičke pacijente. U Psihijatrijskoj bolnici Ugljan bit će 48 umjesto postojećih 37 postelja, a Neuropsihijatrijska bolnica "Dr. Ivan Barbot" u Popovači, koja ima čak 200 postelja za kategoriju neubrojivih, osigurat će poseban odjel za maloljetnike s osam postelja.

Psihijatrijske bolnice redovito primaju na liječenje neubrojive osobe koje imaju rješenje za prisilni smještaj i pružaju im odgovarajuću zdravstvenu skrb. Duljina njihova boravka u bolnici individualna je i ovisi o vrsti počinjenog djela, duševnim smetnjama zbog kojih je nastupila neubrojivost, o vjerojatnosti da bi pacijent mogao ponovno počiniti teže kazneno djelo... O prosječnoj duljini hospitalizacije nema egzaktnih podataka jer o nastavku liječenja odlučuju županijski suci u suradnji s odvjetnicima i vještacima. Hospitalizacija neubrojivih počinitelja kaznenih djela ipak ima svoju gornju granicu, jer po zakonu psihijatrijsko liječenje neubrojive osobe na slobodi može trajati najdulje pet godina. Prisilni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi traje najdulje do isteka maksimalne propisane kazne za počinjeno kazneno djelo, ali i dulje ako zbog duševnih smetnji osoba i dalje ugrožava vlastiti ili tuđi život.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa najčešće se radi o ovisnicima. U razdoblju od 2021. do 2024. godine najvećem broju takvih okrivljenika, njih ukupno 543, izrečena je mjera obveznog liječenja od ovisnosti, a za najmanji broj okrivljenika, njih devetero, u istom razdoblju izrečena je mjera sudjelovanja u postupku psihosocijalne terapije u zdravstvenim ustanovama.

Porazni trend

Ukupno 30 okrivljenika dobilo je sudsku mjeru liječenja nužnog da bi se otklonile zdravstvene smetnje koje mogu poticajno djelovati za počinjenje novog kaznenog djela. Na prisilnom liječenju u četverogodišnjem razdoblju bilo je 57 neubrojivih osoba, a njih 24 liječile su se na slobodi. Osim ovisnosti porastu broja neubrojivih počinitelja kaznenih djela kumuje i sve veća učestalost mentalnih bolesti, ali i porast nasilja u obitelji.

U bolnici na Rabu potvrđuju kako je među neubrojivim pacijentima sve više mladih ovisnika, koji svoju ovisnost plate narušenim mentalnim zdravljem, što ih dovede u sukob sa zakonom.

“U toj je kategoriji sve više mladih ljudi, sve više osoba s dualnim dijagnozama, odnosno kombinacijom duševne bolesti s ovisnošću. Ta dva stanja djeluju uzajamno i pogoršavaju se, nažalost, takvih slučajeva imamo sve više u cijelom sustavu", objašnjava prof. dr. Vesna Šendula-Jengić, ravnateljica Županijske specijalne bolnice Insula na Rabu.

Sve je više ovisnika kod kojih ovisnost rezultira teškim psihičkim rastrojstvima, a tu se u prvom redu misli na sintetičke droge, na "dizalice" ili psihostimulanse, a ako u takvom stanju počine kazneno djelo, završe na odjelima forenzičke psihijatrije. Riječ je o poraznom trendu koji je prisutan i svagdje u Europi, a posljedica je stalne prisutnosti droga na ilegalnom tržištu. Spektar kaznenih djela zbog kojih se počinitelji liječe u bolnicama vrlo je različit – od prijetnji do mahom nasilnih kaznenih djela, navodi Šendula-Jengić. Nešto se rjeđe javlja, ali je također prisutna, pojava uhođenja do koje dolazi upravo zbog paranoidnog trenda vezanog uz psihotična stanja. U bolnici na Rabu liječe se već mladi u dvadesetim godinama, što prije nije bio slučaj, ističe ravnateljica. n