Češljanje javne nabave u zdravstvu prvi je posao s kojim se i prije početka svog mandata suočava buduća ministrica zdravstva Irena Hrstić. Nakon što je dobila takav nalog od premijera Andreja Plenkovića, u srijedu je medijima potvrdila da će se analizirati pojedinačni predmeti svih javnih nabava za koje je Ministarstvo zdravstva dalo suglasnost, a cjenovno su dubiozne. U tome će im, kaže, pomoći i nalaz Državnog ureda za reviziju, koji je tijekom 2023. proveo analizu poslovanja svih bolničkih zdravstvenih ustanova, pa za 2022. godinu u resornom ministarstvu već imaju određene polazne podatke.

Poznat teren

“U ovom trenutku ne mogu reći koji je rezultat revizija, ali mogu potvrditi da na tome radimo. Krenuli smo od najsvježijeg, a ići ćemo onoliko duboko koliko je potrebno", najavljuje Hrstić, koja ne odbacuje ni mogućnost angažiranja vanjske revizorske institucije ako se to pokaže potrebnim, kao ni provjeru javnih nabava provedenih u prošlim ministarskim mandatima. U ovom trenutku, preispituju se sve javne nabave čija vrijednost prelazi 100.000 eura. Osobno se nalazi na čelu interne radne skupine u Ministarstvu zdravstva koja se bavi revizijom javne nabave, a sama je kao ravnateljica pulske bolnice u svojoj karijeri, kaže, kao i svaki ravnatelj prošla kroz više revizorskih nalaza, pa je tu na poznatom terenu.

“Svaki nalaz revizije ima rješenje, rizične točke i mjere što treba popraviti. Tako je i kod nalaza Državne revizije svaka bolnica dobila svoje apostrofirajuće momente. Taj sam opsežan predmet pročitala i mogu reći da na prvo čitanje nema visokih dubioza", kaže Hrstić. Ipak, svim upravnim vijećima bolnica dat će u zadatak da revidiraju sve nalaze iz 2022. i dalje kako bi se jasno utvrdilo je li bilo kakvih zloupotreba.

Preispitivanje javnih nabava, međutim, lakši je zadatak koji predstoji Ireni Hrstić ako je parlament potvrdi za novu ministricu zdravstva. Dugovi bolnica, liste čekanja, rast zdravstvene potrošnje, manjak liječnika, ozbiljan su teret zdravstvenog sustava koji bivši ministar Vili Beroš ni izdaleka nije uspio riješiti. Njegova izgledna nasljednica tvrdi ipak kako su u Ministarstvu zdravstva napravljene mnoge dobre stvari koje namjerava nastaviti. Kao svoj prioritet najavljuje vraćanje povjerenja građana u zdravstveni sustav, ali i povratak povjerenja zdravstvenih djelatnika u administraciju. Medicinskim rječnikom rečeno, zdravstvu će, najavljuje, vratiti "sinusni ritam".

“Ministarstvo zdravstva imalo je jako dobre korake, poteze i programe koji su možda bili nedovoljno apostrofirani, nisu završeni, pa se za njih nije moglo znati. Moglo bi se reći da je sustav sada u 'treperećem ritmu', što znači da će se na više prioritetnih točaka raditi aktivno i paralelno", poručuje. O komunikaciji s bivšim ministrom nema negativne riječi: imali su korektan odnos i surađivali. Za njegova je mandata, kaže, u zdravstvu napravljeno puno dobroga, a krimenom zbog kojeg je smijenjen bavit će se institucije.

Skratiti liste čekanja

Jedan od projekata koje Hrstić hvali Berošev je projekt skraćivanja lista čekanja, koji je bivši ministar zdravstva proveo u drugoj polovini 2023. godine pritisnut rokovima za ispunjenje jednog od indikatora Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Rad u dvije smjene i uvođenje popodnevnih pregleda i pregleda vikendom, čišćenje dvostrukih termina, ukidanje dopusnica za privatni rad liječnicima zbog dugih lista čekanja i angažiranje privatnog zdravstvenog sektora, neki su od alata kojima se Beroš služio da bi smanjio liste čekanja, a Hrstić namjerava uvesti u svakodnevno funkcioniranje bolničkog sustava.

“Liste čekanja nisu zadovoljavajuće. Lani smo se dobro organizirali, radilo se dopunski i u javnom i u privatnom sektoru po cijeni HZZO-a. Napravili smo puno, a takav sustav morali bismo imati u kontinuitetu", poručuje. Osim kraćenja lista radit će i na boljoj komunikaciji s pacijentima, kako bi im se objasnilo kada im neka zdravstvena usluga treba. Odlučna je novim pravilnikom jasno urediti pravila tko od liječnika u javnom zdravstvu, i pod kakvim uvjetima, može raditi i u privatnoj praksi. Problemi u tom pogledu postoje, priznaje Hrstić, ali ne dopušta da se govori o tome kako je zdravstveni sustav devastiran ili zdravstvena usluga nedostupna. Pravilnik o dopunskom radu liječnika, najavljuje, u roku od mjesec dana bit će u e-savjetovanju. "Da ima problema u dostupnosti usluge, ima, ali ne bih rekla da je nedostupna. U Hrvatskoj se godišnje izda 15 milijuna uputnica za bolnički zdravstveni sustav, a svake godine raste broj postupaka za dva do četiri posto izvršenih usluga", kaže buduća ministrica.