Zahvaljujući ponajviše rastu potrošnje i investicija hrvatsko gospodarstvo realno je poraslo i u trećem tromjesečju ove godine, što je već 15. kvartal zaredom, i to za 3,9 posto u odnosu prema istom lanjskom razdoblju, brže nego u prethodnom kvartalu. Te je podatke objavio Državni zavod za statistiku (DZS) u svojoj prvoj procjeni za to razdoblje.

Industrija skromno

To je i više nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,5 posto, a u prvom kvartalu 2024. iznosio je 4 posto. Osvrnuvši se na takve podatke, premijer Andrej Plenković kazao je da se radi o odličnoj vijesti, izrazivši zadovoljstvo takvim kvartalnim nizom rasta. Istaknuo je kako komparativni podaci pokazuju da će na razini Europske unije prosječni rast u ovom tromjesečju biti oko 1 posto, a na razini europodručja 0,9 posto, što znači da Hrvatska raste puno brže od drugih gospodarstava većine ostalih članica EU-a, otprilike četiri puta brže. Dodao je kako Vlada u svojim projekcijama predviđa da će rast na razini godine biti 3,6 posto, a očekuje se i visoka stopa rasta u posljednjem kvartalu, s obzirom na uobičajeno veliku potrošnju na kraju godine. Osim rasta potrošnje, što je posljedica i rasta plaća, prema Plenkovićevim riječima, posebno ohrabruju podaci o rastu izvoza, pa se tako može reći da rast ima zdrave temelje. Naime, prema izvješću DZS-a u srijedu, izvoz roba i usluga porastao je u proteklom tromjesečju za 1,5 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba porastao za 6,3 posto, a izvoz usluga pao je za 1,8 posto.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 5,5 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine, sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 6 posto. Brutoinvesticije u fiksni kapital porasle su, pak, za 9,2 posto na godišnjoj razini, sporije u odnosu prema 11,7 posto u prethodnom kvartalu. Porasla je i državna potrošnja, za 5,3 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala za 3,8 posto. Uvoz roba i usluga porastao je, pak, za 4,1 posto, sporije od 5,2 posto u prethodnom kvartalu. Pritom je uvoz roba povećan za 3, a usluga za 9,6 posto. Izvoz roba i usluga porastao je, pak, u tom tromjesečju za 1,5 posto na godišnjoj razini, nakon pada od 1,3 posto u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba porastao za 6,3 posto, a izvoz usluga pao je za 1,8 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a hrvatsko gospodarstvo je u trećem tromjesečju 2024. godine poraslo za 4,1 posto na godišnjoj razini, a 0,8 posto na kvartalnoj razini. Tako je rast domaćeg gospodarstva bio znatno brži u odnosu prema prosjeku u Europskoj uniji. Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,3 posto u odnosu prema prethodnom kvartalu, a na godišnjoj razini poraslo je za 1 posto. Gospodarstvo eurozone je, pak, u trećem tromjesečju poraslo za 0,4 posto na kvartalnoj, a 0,9 posto na godišnjoj razini.

Strukturni problemi

U svom komentaru na rast BDP-a ekonomski analitičar Damir Novotny rekao nam je "kako je uvijek dobro dok postoji ekonomski rast". No dodaje i kako taj rast nije uvijek jednako dobar za sve građane Hrvatske i za sve regije. Dodaje kako je ono što vidimo najviše rast građevinarstva, ali slab ili gotovo nikakav rast industrijskog sektora. Znači, industrijski sektor je praktično dva kvartala bio u padu, sada je u trećem kvartalu bio nekakav rast prerađivačke industrije, no to je vrlo skromno, rekao nam je.

“Tako da će ove godine vrlo vjerojatno zahvaljući potrošnji građana, znači prije svega zbog efekta povećavanja plaća u državnom sektoru i povećavanja potrošnje, ekonomski rast biti važan u građevini i maloprodaji, a taj će rast poslovnih aktivnosti onda podići i ukupan rast cijele ekonomije. No tu vidimo i da uvoz raste brže od izvoza. Tako da je to sve skupa dobro - OK, kao i dobra vijest za one koji se bave građevinom i trgovinom, no i loša vijest za one koji se bave industrijom", smatra Novotny, dodajući kako je građevinarstvo raslo zbog velikih radova u javnom sektoru, financiranih iz europskih fondova. Privatni sektor pak gotovo da i nema investicije, a naročito su slabe investicije u sektoru prerađivačke industrije, kaže. "Prema mom mišljenju, iza ovih brojki koje su optimistične, što je uvijek pozitivno, strukturno stvari i ne stoje baš toliko dobro. Što se tiče drugih europskih zemalja, veće zemlje su trenutno uglavnom u stagnaciji, tako da je usporen rast u EU-u u cjelini. I to zbog sporijeg - nultog rasta ili stagnacije u Njemačkoj te nešto slabijeg u Francuskoj i Nizozemskoj. Sve je to posljedica kretanja u velikim razvijenim zemljama, gdje je stopa rasta niža nego u Hrvatskoj", kaže Novotny.