epa11607811 German police officer stops a car at a border crossing point between Germany and Austria in Walserberg, Germany, 16 September 2024. According to the German Federal Ministry of the Interior and Community, the temporary reintroduction of border control at Germany's land borders with France, Luxembourg, the Netherlands, Belgium and Denmark has been ordered for six months, starting 16 September 2024. EPA/ANNA SZILAGYI
EPA
27.11.2024., 18:47
NJEMAČKA VRAĆA IZBJEGLICE

Božinović: Hrvatska neće biti hotspot za migrante

Očekujem da će se u Hrvatsku vratiti ne više od 50-ak osoba, kaže ministar

Nakon što je Deutsche Welle objavio kako Njemačka planira pojačane deportacije tražitelja azila koji su u zemlju došli preko neke druge članice Europske unije, pa tako i u Hrvatsku, što su neki odmah pokušali iskoristiti za prikupljanje političkih bodova, ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović komentirao je kako Hrvatska nije, niti može postati, hotspot za ilegalne migrante. U srijedu ujutro u Hrvatskoj je bilo oko 650 migranata.

“Između 1. siječnja 2023. i 30. rujna 2024. iz Bavarske je poletjelo ukupno pet čarter-letova u smjeru Hrvatske s ukupno 21 protjeranom osobom", javlja Deutsche Welle pozivajući se na Bavarsku službu za azil i povratak migranata. Njemačka je, prema podatcima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, Hrvatskoj 2023. poslala 16.704 zahtjeva za prihvat izbjeglica u sklopu tzv. Dublin III uredbe, kojom je dogovoreno da je za podnositelje zahtjeva za azil odgovorna ona članica u kojoj je podnositelj stupio na tlo EU-a. Iz Münchena je 13. studenoga u Zagreb poletio čarter s 15 osoba (državljani Sirije, Afganistana, Turske, Jordana i Irana), koje su u Hrvatsku vraćene na temelju te uredbe. Unatoč pritiscima da ih se protjera, nakon više napada izbjeglica koji su trebali biti protjerani iz Njemačke, to uglavnom ne uspijeva zbog nesuradnje zemalja podrijetla, pa i nekih članica EU-a, poput Italije, koje odbijaju prihvatiti one koji su preko njih ušli u EU.

Božinović kaže da je Njemačka u 2024. najavila vraćanje 1519 osoba, a vratila ih se 401. S njima je dogovoren povratak još 182 osobe do kraja godine i još 344 do lipnja 2025., komercijalnim ili čarter letovima. "No očekujem da će se vratiti ne više od 50-ak osoba. Brojke o kojima se govori svjedočanstvo su o nefunkcioniranju uredbe Dublin III, koja je pisana za neka druga vremena", ističe, dodajući kako se radi o tipičnoj zlouporabi azila. Policija je 2024. uhvatila gotovo 300 krijumčara, a iz Hrvatske je, kroz sustav readmisija sa susjedima, vraćeno 6958 osoba. Božinović ističe da je 2024. na godišnjoj razini spušten broj nezakonitih prelazaka granice za gotovo 60 posto. Rekao je da manji broj migranata dolazi avionom u Sarajevo ili Beograd kao turisti, pa pokušavaju ilegalno prijeći u Hrvatsku.

“Za puno veći broj njih neka druga država bila je prva EU zemlja u koju su ušli, najčešće Grčka, Bugarska i Rumunjska", dodaje ministar. Za onih 400-tinjak koji su se vratili avionima kaže da mi, ako je jasno da je Hrvatska prva EU zemlja u koju su ušli, prihvaćamo te zahtjeve. "Kada slete, imaju mogućnost otići u prihvatni centar Porin i eventualno podnijeti novi zahtjev za azil. Imaju punu slobodu kretanja i to je obično jedini kontakt s njima", kaže.

Premijer Andrej Plenković rekao je pak kako su letovi kojima se migranti vraćaju u zemlje EU-a u kojima su registrirani rutinski i nisu nikakva tajna. Naglasio je da Hrvatska sigurno nije zemlja njihova prvog dolaska jer je to - nemoguće, "to znači da ih vlasti zemalja kroz koje su migranti prošli nisu registrirale". 

POVRATAK IZ IRSKE

Na pitanje o podatcima da se iz Irske vratilo 17.000 Hrvata, Plenković je kazao da je tamo “jako visok gospodarski rast” i “cijena stanovanja u Dublinu, ne samo za Hrvate, nego i za mnoge Irce, postala je nepriuštiva”. “Živimo u liberaliziranom tržištu, gdje naši ljudi, ako žele, mogu iskoristiti pravo slobode kretanja i rada u drugoj članici. Što više budemo rasli i lovili korak s onima koji su u EU-u prije nas, bit će sve manje ljudi koji se na to odlučuju”, rekao je. Bit će ih uvijek, kaže, “ali ti brojevi neće biti posebno značajni” i bit će “privremenog karaktera”. “Veći broj onih koji su otišli će se vraćati jer su uvjeti ovdje sada drukčiji”, ističe.