Preporuke UN-ovih odbora Hrvatskoj iz 2023. i 2024. odnose se na velik broj tema i važno je inzistirati na njihovoj implementaciji u područjima antikorupcije, suzbijanja govora i zločina iz mržnje te suočavanja s prošlošću, rečeno je na Konferenciji o ljudskim pravima.

Konferenciju s temom "Implementacija međunarodnih preporuka upućenih RH", održanu u Novinarskom domu, organizirala je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u suradnji s Kućom ljudskih prava Zagreb s ciljem predstavljanja preporuka UN-ovih odbora koje je Hrvatska dobila u listopadu 2023. i rujnu 2024. s obzirom na dva važna međunarodna ugovora - Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvenciju o eliminaciji rasne diskriminacije. Pravobraniteljica je ocijenila kako se o njima u Hrvatskoj ne zna i ne govori dovoljno, kao ni o ljudskim pravima općenito. Preporuke UN-a odnose se na velik broj tema, a neke od njih su itekako aktualne, dodala je pravobraniteljica, poput onih koje su usmjerene na suzbijanje korupcije. Neke preporuke odnose se na vidljivost međunarodnih instrumenta, na obrazovanje za ljudska prava, na suzbijanje diskriminacije, što se odnosi na manjinske skupine, prvenstveno pripadnike romske i srpske nacionalne manjine, ali i na osobe bez državljanstva, na suzbijanje govora mržnje i zločine iz mržnje, a neke govore i o retorici u javnom prostoru, uključujući i govor političara, te o stigmatizaciji određenih skupina u društvu.

Programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel poručio je kako preporuke čine međunarodnu pravnu obvezu za državu i država ih ne može ignorirati, pa se nadaju da je konferencija prvi korak u razgovoru s državom kako bi se krenulo u implementaciju. "Potreban je smislen i sinergijski napor i učinak države da bi se ove preporuke implementirale. Odbor daje pet godina da se ove preporuke implementiraju", istaknuo je.