Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenoga i ove godine prolazi u znaku stravičnog podatka o 16 žena ubijenih u Hrvatskoj u 2024., što je gotovo dvostruko više nego lani, kada je ubijeno devet žena.

Predvidljivost

Ana Rajković Pejić iz Udruge za ženska ljudska prava i razvoj demokracije Adela, kojoj je cilj ekonomsko osnaživanje žena kao i pružanje pomoći i podrške žrtvama obiteljskog nasilja, kaže da unatoč porastu femicida kao i brutalnosti koja ga prati, nažalost u dijelu javnosti još uvijek se uvijek vrlo često javlja narativ u okviru kojega se ubojica nastoji opravdati. "Iznova slušamo priče o dobrom i tihom dečku koji je svako jutro uredno pozdravio, kako nikada nije pravio probleme te kako je ubio ženu jer ju je zapravo volio te nije mogao živjeti bez nje. Pri tome žrtva, koja ga je prijavljivala za nasilje i zlostavljanje, te koju je na kraju partner i ubio, zauzima sekundarno mjesto čak i u novinskim izvještajima. Ovo se događa unatoč istraživanjima koja pokazuju da femicid nije ubojstvo koje se dogodi iznenada, nego da je on kao oblik nasilja itekako predvidljiv, pa ga se samim time može i spriječiti.

Na tom tragu praksa pokazuje kako mjere zabrane približavanja ne funkcioniraju. Dovoljno je sjetiti se gospićkog slučaja iz 2022. godine kada je žena izbodena nožem, čemu je prethodilo sudsko izricanje mjere opreza u smislu zabrane približavanja unatoč tomu što je ubojica prijetio da će ubiti tu ženu. Istovremeno, muškarac koji je ženu ubio čekićem nije bio optužen za teško, već obično ubojstvo za koje je predviđena kazna do pet godina zatvora", kaže Ana Rajković Pejić i podsjeća kako je Osijek, nažalost, jedan od gradova u kojemu se dogodilo jedno od najtežih ubojstava, a radi se o ubojstvu studentice, za što su isto različite strukture pokušale pronaći opravdanje naglašavajući da je djevojka više puta navraćala u stan policajca koji ju je ubio, čime se direktno pokušala umanjiti činjenica da je muškarac službenim pištoljem ubio ženu. Ovo nam ubojstvo također još jednom potvrđuje kako je femicid predvidljiv te kako postoje obrasci ponašanje koje mu prethode, poput posesivnog i nasrtljivog ponašanja.

Brže reagirati

Petra Kontić, predsjednica Udruge B.a.b.e., koja se bavi ljudskim pravima s posebnim naglaskom na zaštitu žena žrtava nasilja, ističe kako je obiteljsko nasilje i dalje je ozbiljan društveni problem u Hrvatskoj, a podaci MUP-a za 2024. godinu pokazuju zabrinjavajući trend porasta kaznenih djela nasilja u obitelji. Samo u prvih osam mjeseci zabilježeno je povećanje broja kaznenih djela nasilja u obitelji za 8,8 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a broj žrtava porastao je za 14 posto.

“Kroz rad našeg savjetovališta, uz službene statističke podatke, jasno uočavamo koliko je nužno osigurati kontinuiranu i lako dostupnu podršku žrtvama obiteljskog nasilja. Danas je pružanje izravne pomoći, poput savjetodavne pravne i psihološke podrške, postalo ključan standard. Ipak, unatoč sve boljoj dostupnosti ovakvih usluga, mnoge žrtve i dalje se suočavaju s preprekama poput psiholoških posljedica nasilja, stigmatizacije u zajednici te ekonomskih izazova. Nasilje u obitelji nije jednokratni incident, već složen problem koji zahtijeva sustavan i empatičan pristup", kaže Petra Kontić i podsjeća kako je Hrvatska ove godine donijela izmjene Kaznenog zakona s ciljem jačanja zaštite žena od nasilja, posebno kroz prepoznavanje femicida kao zasebnog kaznenog djela i strože sankcioniranje spolnog uznemiravanja, koje je sada kazneno, a ne prekršajno djelo.

“Zakonske mjere uključuju strožu primjenu zaštitnih mjera i brže reagiranje u slučajevima kršenja mjera opreza, uz definiranje rodno utemeljenog nasilja kao otegotne okolnosti. Iako je Hrvatska uspostavila kvalitetan zakonski okvir za borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, ključni izazov ostaje njegova provedba u praksi. Nedovoljna i nekonzistentna primjena zakona često rezultira nekažnjavanjem ili blagim sankcijama za počinitelje, što obeshrabruje žrtve od prijavljivanja. Negativne prakse uključuju neprepoznavanje nasilja kao rodno uvjetovanog, ignoriranje znakova koji mogu dovesti do femicida te tretiranje pojedinačnih slučajeva nasilja izvan šireg konteksta i povijesti nasilja. Umanjivanje ozbiljnosti prijava, dvostruko uhićenje, pa čak i zastrašivanje žrtava često su posljedica duboko ukorijenjenih stereotipa i patrijarhalnih stavova o ulozi žena u društvu, što dodatno perpetuira diskriminaciju na temelju roda. Ova pitanja zahtijevaju sustavnu edukaciju i senzibilizaciju kako bi se osigurala učinkovita zaštita žrtava i sankcioniranje počinitelja", dodaje predsjednica Udruge B.a.b.e. i ističe kako rješavanje ovakvih negativnih obrazaca ponašanja zahtijeva razvoj edukativnih i preventivnih programa koji će obuhvatiti sve razine društva.