Čak 86 posto mladih u Hrvatskoj smatra da je korupcija u Hrvatskoj česta, a njih oko 60 posto ne dvoji da je glavni uzrok toga korištenje linije poznanstva, konkretnije da se zapošljavanje u državnim i javnim službama događa jer se »svi znaju«. Oko 34 posto mišljenja je da je posrijedi nedostatak osobnog integriteta ljudi u javnom, ali i privatnom sektoru. Mladi ispitanici smatraju da je korupcijom najviše zatrovana upravo politika (86 posto) te pravosuđe (62 posto).

To su samo neki od rezultata zanimljivog istraživanja o stavovima mladih prema korupciji u Hrvatskoj, provedenog u sklopu projekta Osnaživanje budućih generacija za borbu protiv korupcije koji provodi Centar za demokraciju i pravo »Miko Tripalo« uz potporu Nizozemskog helsinškog odbora (Netherlands Helsinki Committee).

Osobni integritet

Anketno ispitivanje na uzorku od 525 ispitanika godišta srednjih škola i fakulteta prezentirano je na prošlotjednom skupu s okruglim stolom u Kući Europe u organizaciji Centra »Miko Tripalo« i Kuće ljudskih prava u Zagrebu, u suradnji s Predstavništvom Europske komisije. Istraživanje o stavovima mladih o korupciji provodilo se od lipnja do rujna ove godine. Skup pod nazivom »Budućnost borbe protiv korupcije u Hrvatskoj: Izvještaj o vladavini prava?« pod indikativnim znakom pitanja problematizirao je za kritičnije sudionike diskusije i »mlaki« izvještaj Europske komisije u dijelu koji se tiče Hrvatske. Naime, prema podacima Eurobarometra za sve zemlje članice velika većina građana EU-a smatra da je u njihovim matičnim zemljama korupcija raširena, njih 68 posto, no, kad je u pitanju percepcija hrvatskih građana, ona je još poraznija za hrvatsku političku elitu. Čak 92 posto naših građana smatra da je u Hrvatskoj raširena korupcija. No, percepcija hrvatskih građana o visokom udjelu korupcije ne bi trebala čuditi s obzirom na repetitivnost koruptivnih slučajeva. Aktualni pad još jednog HDZ-ovog ministra, ovog puta ministra zdravstva koji je završio pod istragom, bio je sasvim solidan povod. Uz sektore politike i pravosuđa preko 40 posto mladih u Hrvatskoj smatra da je zdravstvo najviše pogođeno korupcijom, a u sličnim postocima policija i gospodarstvo, napomenula je predstavljajući istraživanje dr. Sunčana Roksandić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i Centra »Miko Tripalo« smatrajući da mladi u okviru opće populacije prepoznaju korupciju.

– Korupcija je prisutna na visokom nivou, a istraživanje nam otkriva da su mladi svjesni i da ona postoji i na onim tzv. nižim razinama. Razvoj osobnog integriteta počiva na tome da mi znamo što jest korupcija. Rezultati ankete pokazuju da bi najavljeno ukidanje školskog predmeta »Politika i gospodarstvo« u srednjim strukovnim školama bilo apsolutno porazno za nove generacije, upozorila je dr. Roksandić.

Prema rezultatima istraživanja 68 posto ispitanika smatra da bi antikoruptivna edukacija trebala biti obavezna u školskih kurikulima, ali i postati dio obaveznih predmeta na fakultetima.

Antikorupcijsko obrazovanje

Važnost antikorupcijskog obrazovanja mladih naglašena je i u Rezoluciji Vijeća Europe »Mladi i korupcija« iz 2017. godine: Skupština Vijeća Europe nadalje potiče Europsku komisiju da podrži, putem programa Erasmus+, inicijative za uspostavu antikorupcijskih studija na sveučilišnoj, poslijediplomskoj razini i razini cjeloživotnog učenja unutar nacionalnih obrazovnih sustava te da podrži antikorupcijske projekte od strane nacionalnih i međunarodnih udruga mladih, zaključuje se u istraživanju.

Glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske, politolog Josip Miličević nadovezao se na komplementarne podatke Instituta za društvena istraživanja o političkoj participaciji mladih na uzorku od 1.090 ispitanika.

– Na pitanje u istraživanju koji su glavni problemi za Hrvatsku u idućih 10 godina, na prvom mjestu ispitanici su istaknuli upravo korupciju. Na takvom poretku, klimatske promjene mladima su tek na sedmom mjestu, društvena nejednakost na petom, nezaposlenost na trećem, a iseljavanje i pad stanovništva na drugom. Naša i druga slična istraživanja pokazuju da oni imaju najmanje povjerenja u Sabor i Vladu, a i njihova zastupljenost na izbornim listama je minimalna.

Dvije najjače stranke u zemlji sa stranačkim podmladcima koji djeluju preko 20 godina imali su na posljednjim izborima najmanje mladih na listama. HDZ i njihova koalicijska lista od 152 kandidata imala je tek dvoje mladih, oboje s 30 godina života, a SDP i koalicija šestero, napomenuo je Miličević zaključujući da pretežita većina mladih ulazi u politiku tek ako uoči da određena politička snaga ima potencijal za pozitivne promjene.

Mediji i politika nisko pali

Ukupno 38 posto mladih ispitanika smatra da većina hrvatskih medija nije slobodna i neovisna od koruptivnog utjecaja, a još 9 posto da takvih medija zapravo i nema u Hrvatskoj. Odgovor da su »neki mediji« ipak slobodni i neovisni zastupa 32 posto anketiranih. Nešto bolja je slika kada je u pitanju percepcija efikasnosti medija u otkrivaju korupcije. Ukupno 42 posto mladih smatra da su mediji umjereno učinkoviti, 19 posto da su učinkoviti, a 8 posto »vrlo učinkoviti«. Malu i nikakvu efikasnost medija u otkrivanju korupcije percipira 27 posto, odnosno 4 posto ispitanih.

Kada je u pitanju čuvena transparentnost javnog sektora, od bolnica, škola, fakulteta, pa sve do institucija Sabora i Vlade, i njima se smrklo. Čak 72 posto anketiranih smatra da su malo (48 posto) i nimalo transparentni (26 posto). To se prije svega misli na njihovu nižu razinu otvorenosti i jasnoću komuniciranja odluka i poruka prema javnosti. Istraživanje je obuhvatilo pretežito mlade između 19 i 29 godina, te 34 posto mlađih od 18, populaciju iz gimnazija i strukovnih škola.