Nažalost, većina potrošača prihvaća cijene takve kakve jesu, rekla je Ivanov.

"Naši potrošači se još nikada nisu digli na noge i protestirali tako da ne kupuju proizvode i bojkotiraju trgovine. Mi to jednostavno kao narod očito nemamo u sebi", dodala je.

Druga stvar, kako je navela, je da dohodovne i imovinske razlike u Hrvatskoj neprestano rastu.

"Dio ljudi si jednostavno ne može priuštiti, a drugi dio si može priuštiti jako puno, a upravo njima su plaće najviše rasle", kazala je, napominjući kako su plaće konstantno najviše rasle tamo gdje su dohodci ionako viši.

"Oni koji imaju viši dohodak kupuju neovisno koliko košta. Zbog toga što jedan značajan dio potrošnje čine oni, imamo situaciju da nam potrošnja nije osjetljiva na cijenu", istaknula je.

Relativno manja grupa ljudi si može priuštiti jako puno i oni su ti koji cijene drže na visokoj razini, kazala je Ivanov, koja je mišljenja da će se trend rasta cijena nastaviti.

Direktor NTL-a Martin Evačić se slaže da će cijene hrane rasti, no ne dosadašnjom dinamikom. Razlog rasta cijena, kako je kazao, je rast troškova radne snage, energije, logistike. Također, u hrani nismo samodostatni, a onda je vrlo teško nabaviti robu po konkurentnom cijenama, posebno kada su dobavni lanci poremećeni kao sada, rekao je.

Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja o kupovnim navikama u Hrvatskoj prema odabiru potrošača te rezultati istraživanje o potrošačkim navikama generacije Z. 

Istraživalo se šest kategorija potrošnje i to mješovita roba, odjeća, namještaj i oprema za dom, uređenje doma/ vrta, drogerijski proizvodi te sportska oprema, odjeća i obuća.

Rezultati istraživanja vezani za proizvode široke potrošnje ukazuju na to da smo vrlo aktivni kupci te da mjesečno obavimo kupnju u 4,62 različita trgovačka lanca.

Razlozi odabira kupovine u kojoj najčešće kupujemo su dominantno blizina - i to za 60 posto ispitanika, za 50 posto ispitanika su najvažniji kriterij povoljne cijene, dok 42 posto odabire prodavaonicu zbog posebnih promocija/akcija.

Konzum, Lidl i Kaufland najčešći izbori potrošača

Kao najčešći odabir mjesta za kupovinu ispitanici su naveli Konzum (24 posto), slijede Lidl s 22 posto te Kaufland sa 17 posto, a pojedini udjeli se mijenjaju po regijama, ali i kategorijama potrošnje.

Ukupno gledajući, najviše građana je barem jednom u posljednjih mjesec dana nešto kupilo u Lidlu i to njih 70 posto, u Konzumu 67 posto i Kauflandu 53 posto.

U kategoriji drogerijskih proizvoda, najviše ispitanika, 89 posto izjavilo je da je u posljednjih mjesec dana kupovalo u dm-u, a slijede Müller sa 62 posto te Bipa s 49 posto.

Internetska trgovina je i dalje u porastu pa je tako istraživanje pokazalo da je zadnja tri mjeseca na specijaliziranim internetskim stranicama kupovalo 71 posto građana. 

Direktorica HGK-ova Sektora za trgovinu Maja Bogović je kazala kako je istraživanje o kupovnim navikama prema odabiru potrošača pokazalo da je potrošač danas vrlo nelojalan i promijeni 4,6 prodajnih mjesta u mjesec dana.

Nelojalnost kupaca, kako je rekla, dolazi uslijed visokih cijena.

Također se može ustanoviti da je hrvatsko tržište visoko konkurentno i da potrošači mogu birati gdje će kupovati.

U današnje vrijeme kada je konkurentnost izuzetno važna odluke oko cijena su bitne za poslovanje, kazala je Bogović napominjući kako će trgovci s konkurentnom cijenama bolje proći u razdoblju blagdanske potrošnje.

Generacija Z preferira domaće proizvode

HGK je u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu tijekom studenoga ove godine provela istraživanje pod nazivom "Kako i što kupuje Generacija Z?" Nove proizvode, kako je rečeno, najčešće otkrivaju putem društvenih mreža, a članovi kućanstva su im  najvažniji influenceri pri kupnji prehrambenih proizvoda jer kupuju prema navikama članova obitelji.

Kod kupnje prehrambenih proizvoda važna im je cijena (82,9 posto), da je proizvod domaći (71,96 posto) i kontrolirano porijeklo proizvoda (52,41 posto). Blizina, cijena i širina asortimana,  najvažnije su pripadnicima generacije Z prilikom kupnje u trgovačkom lancu. Zadnjih 10 kupnji su u najvećoj mjeri, u 82,09 posto slučajeva obavili su fizičkoj prodavaonici, a online najčešće kupuju odjeću, obuću, sportsku opremu i obuću, kozmetičke proizvode.