Vlada će na svojoj sjednici u četvrtak donijeti odluku o raspisivanju izbora za predsjednika Republike. Umjesto uoči Božića, kao što je bilo prije pet godina, izbori za predsjednika Republike ove će se godine održati uoči Nove godine, u nedjelju, 29. prosinca. Tako je u utorak navečer objavio premijer Andrej Plenković, a bit će to već treći izbori, nakon parlamentarnih i europskih, koji će se održati ove godine.

Dosad je 12 osoba izrazilo namjeru kandidiranja za predsjedničku dužnost na Pantovčaku, no da bi se njihova imena u konačnici našla na glasačkom listiću, za svoju kandidaturu moraju prikupiti najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa birača, neovisno stoje li iza njih političke stranke ili su nezavisni. U taj će se posao, kako sada stvari stoje, morati upustiti osam potencijalnih kandidata i četiri kandidatkinje. To su aktualni predsjednik Zoran Milanović, nezavisni Dragan Primorac, kojeg podržava HDZ, Mostov Miro Bulj, odvjetnik Tomislav Jonjić, predsjednik Autohtone – HSP Dražen Keleminec, predsjednik stranke Pravo i pravda Mislav Kolakušić, poduzetnik Niko Tokić Kartelo i Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista i bivši predsjednik Sindikata novinara Hrvatske. Na Pantovčak žele i nezavisna Marija Selak Raspudić, Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Možemo, Branka Lozo, kandidatkinja nove stranke DOMiNO i nezavisna Aurora Weiss.

Potpisi birača prikupljaju se isključivo na obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo (DIP) za recentne izbore, kandidaturu potpisom mogu podržati svi punoljetni hrvatski državljani, a svaki birač svojim potpisom može podržati samo jednog kandidata. Osim u Hrvatskoj hrvatski birači predsjednika Republike birat će i u 50-ak država diljem svijeta, a prije pet godina birali su ga u 47.

Predsjednik RH bira se većinskim izbornim sustavom, treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasovali. Ako 29. prosinca nitko ne dosegne 50 posto glasova, dva kandidata s najviše glasova idu u drugi, koji se održava 14 dana nakon prvog, odnosno 12. siječnja.

Za financiranje izborne promidžbe kandidati za predsjednika RH moraju otvoriti poseban račun, na koji se uplaćuju donacije i s kojega se obavljaju sve transakcije u vezi s promidžbom. Kampanju mogu financirati iz vlastitih sredstava, novca političke stranke koja ih predlaže, kao i iz donacija. Vlastita, tj. osobna sredstva koja namjeravaju utrošiti na promidžbu moraju uplatiti na poseban račun. Trošak izborne promidžbe po kandidatu ne smije prijeći 1,061.782,47 eura, a za kandidate koji idu u drugi krug može se povećati najviše do 20 posto tog iznosa. Donacijama im kampanju mogu olakšati fizičke i pravne osobe. Fizička osoba pojedinom kandidatu ne smije donirati više od 3981,68 eura, a pravna 26.544,56 eura. Donacije koje eventualno prijeđu te iznose moraju se prijaviti DIP-u i uplatiti u državni proračun, i to najkasnije 15 dana od uplate. Za donacije iznad 663,61 eura zaključuje se i ugovor. Financiranje izborne promidžbe nadzire DIP, kojemu svi moraju dostaviti izvještaje o financiranju izborne promidžbe - najprije sedam dana prije izbora, a potom i 30 dana nakon njih.

Bit će ovo osmi predsjednički izbori u neovisnoj Hrvatskoj. Dosad su za predsjednike birani dr. Franjo Tuđman (1992. i 1997.), Stjepan Mesić (2000. i 2005.), Ivo Josipović (2009.), Kolinda Grabar Kitarović (2014.) i Zoran Milanović (2019.). S osvojenih milijun i pol glasova na prvim neposrednim izborima, 1992., prednjači Tuđman. On je zapravo tri puta biran za predsjednika - prvi put za predsjednika Predsjedništva tadašnje SR Hrvatske u Saboru nakon pobjede HDZ-a na prvim višestranačkim izborima 1990. i još dvaput na neposrednim izborima, uvijek u prvom krugu. Mesić je drugi po broju glasova - 2005. ih je dobio oko 65.000 manje od Tuđmana. Na popisu birača bilo je 4,4 milijuna osoba, ili 800.000 više nego 1992. Tada je izlaznost bila najveća - gotovo 75 posto, biračko pravo iskoristilo je više od 2,7 milijuna građana. Najmanje glasova na putu za Pantovčak, milijun i 34 tisuće, osvojio je Zoran Milanović.