Nakon što je Vlada RH predstavila prijedlog državnog proračuna za 2025. godinu, postalo je jasno kako će se tema tzv. 13. mirovine naći na dnevnom redu tek 2026. godine. To u dijelu umirovljeničke populacije, bar one okupljene oko Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matice umirovljenika Hrvatske (MUH), nisu dočekali kao iznenađenje, jer ovu su temu, ističu iz tih organizacija, oni inicirali i ispregovarali s Banskim dvorima.

Trajni dodatak

Ipak, očekuju da će ovih dana dobiti podrobniju informaciju, i to na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe koje je nakon jednogodišnje pauze ponovno s radom počelo u listopadu, i to na inzistiranje SUH-a i MUH-a.

Jedan od zahtjeva s kojima su prema Vladi išli umirovljenici je i taj vezan uz umirovljenički dodatak. Istina jest da je sve veći broj lokalnih jedinica koje na kraju godine iz svojih proračuna dijele božićnice umirovljenicima, dio njih i o blagdanu Uskrsa, ali u pravilu onima s nižim mirovinama. Ipak, to još uvijek nije tako učestala praksa, pa iz SUH-a poručuju da je trinaesta mirovina, odnosno trajni dodatak, kako ga oni nazivaju, bolje rješenje.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predlaže da se dodatak računa po godini staža u vrijednosti od pet eura. Prosječan staž u Hrvatskoj je 31 godina - dakle govorimo o (samo) 155 eura. U SUH-u predlažu da vrijednost jedne godine staža iznosi 13,17 eura, kolika je trenutno aktualna vrijednost mirovine. Nude i alternativu da se uvede fiksni dio i postotni dio, primjerice 131,70 eura prema deset aktualnih vrijednosti mirovine, što bi bila osnovica. Na tu osnovicu uveo bi se dodatak koji bi za 15 godina staža iznosio 75 eura, što je ukupno 206,70 eura; za 30 godina 281,70 eura, a trinaesta bi mirovina za 45 godina staža bila 356,70 eura.

PIXABAY

Dok su jedni za ovakvu pregovaračku opciju, drugi, Blok umirovljenici zajedno, odlučili su se, između ostalog, prosvjedno djelovati. Nedavno su, uz podršku SDP-a, organizirali prosvjedni skup u Rijeci, nazvan "Skup protiv siromaštva".

“Bilo bi bolje kada bi prestali politizirati siromaštvo umirovljenika za svoju korist", kaže Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a o ovome skupu. Podsjeća kako oni koji imaju političku zastupljenost u Hrvatskom saboru ondje trebaju kanaliziraju svoje političko djelovanje. Ona podsjeća i na to da su oni proljetos Vladi dostavili peticiju "Veće mirovine odmah!" s prikupljenih 34 tisuće potpisa, u kojoj između ostalog, traže uvođenje trinaeste mirovine.

“No problem kod umirovljeničke populacije, ali i našeg društva općenito, nije samo pitanje oko mirovina i siromaštva, ono na što upozoravamo je i vrlo vidljiv trend privatizacije u zdravstvu, te socijalne isključenosti starijih osoba", upozorava Jasna A. Petrović.

Stoga su u svome djelovanju ustrajali na aktiviranju rada Nacionalnog vijeća te smatraju kako time Hrvatska postaje bliža zapadnim zemljama koje prakticiraju takav oblik javnog dijaloga. Ističu pritom kako, primjerice, takvo tijelo na postoji ni u Sloveniji ni Mađarskoj, kao ni u BiH.

“Jednako tako, kada je riječ o radu Nacionalnog vijeća, zauzimamo se i za to da se u svim županijama osnuju županijska vijeća koja će na lokalnoj razini zajedno promišljati o poboljšanjima uvjeta umirovljeničke populacije", kaže naša sugovornica.

Od zahtjeva s kojima su u SUH-u izišli pred Vladu RH je i nova formulu usklađivanja mirovina.

Bez penalizacije

To je obećala i Vlada, ali u omjeru 85:15 prema rastu prosječne plaće i potrošačkih cijena, umjesto sadašnjih 70:30. Sindikat pak traži da se mirovine usklađuju 100 posto, i to prema povoljnijem indeksu rasta. Zahtjev SUH-a vezan je i uz mjeru koju će Vlada uvesti sljedeće godine, a to je povećanje staža za majke sa šest na 12 mjeseci po svakom djetetu. Pritom traže da se taj staž obračuna svim umirovljenicama koje imaju djecu, a ne samo onim novima. Kada je 2019. godine taj dodatni staž za majke uveden, također je vrijedio samo za žene koje su se umirovile od siječnja te godine. Isto tako, taj staž ne ulazi trenutno u uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu, nego se dodaje naknadno u sam izračun.

U SUH-u ustraju i na dopuni izmjena Zakona o privremenom uzdržavanju, traže da se omogući prebacivanje svih tereta uzdržavanja unuka nad umirovljenim bakama i djedovima na alimentacijski fond. Time bi se riješilo od 150 do 200 sudskih rješenja koja su se u posljednje vrijeme pojavila pred domaćim pravosuđem.

Traže i ukidanje poreza na mirovine, a do tada da se osobni odbitak poveća sa sadašnjih 560 na tisuću eura. Porez na mirovinu u rujnu je platilo gotovo pola milijuna umirovljenika, odnosno približno 70 tisuća umirovljenika više, koji su zbog povišica prerasli porezni cenzus.

Naposljetku, u SUH-u se zauzimaju za ujednačavanje visine penalizacije svim korisnicima prijevremene mirovine na 12 posto, svima koji su penalizirani iznad 12 posto i mlađi su od 65 godina. Onima koji navrše 65 godina smatraju da treba ukinuti penalizaciju.