"Proračun za 2025. održava našu viziju moderne Hrvatske, stabilne i razvijene europske države koja osigurava bolji okvir za kvalitetniji život svih naših sugrađana", rekao je Plenković na predstavljanju državnog proračuna za 2025. i projekcija za 2026. i 2027. u Hrvatskom saboru.

Premijer je kao tri ključna stupa novoga proračuna istaknuo povećanje plaća, mirovina i socijalnih davanja, jačanje kupovne moći i kvalitetniji život građana; zatim veću konkurentnost i inovativnost gospodarstva za hvatanje koraka sa razvijenijim članicama EU; te usmjerenost na mjere koje se odnose na pojedine skupine društva kojima se postiže društvene učinke ili se jača otpornost na krize poput demografske ili stambene politike.

"Ovaj proračun danas daje nam alate da i na buduće izazove odgovorimo odlučno i učinkovito osiguravajući pri tome stabilnost u političkom, sigurnosnom, gospodarskom i financijskom smislu te jednako tako sigurnost hrvatske i naših građana. Sa ovim proračunom želimo graditi Hrvatsku kao zemlju prilika, razvoja i solidarnosti", poručio je Plenković.

Uoči saborske rasprave

Oporba kritizirala prijedlog proračuna: Premrežen je korupcijom

Naveo je da će rast BDP-a u idućoj godini biti od 3,2 posto, 2,8 posto u 2026 te 2,6 posto u 2027. "Od 2016. hrvatski SDP povećan je sa 47 milijardi eura na 86,4 milijarde eura na kraju ove godine. Iduće godine bi naš apsolutni BDP trebao iznositi 92.4 milijarde eura", kazao je.

Uz to, nastaviti će i sa trendom ublažavanja inflatornih pritisaka, posebice radi provedbe mjera reguliranja cijena plina, struje i naftnih derivata.

U prosincu predstavljanje demografskog paketa

Plenković je najavio da će u prosincu biti predstavljen demografski paket na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju pri čemu će udvostručiti naknadu za novorođeno dijete sa 309 na 618 eura, omogućit će majkama da za drugih pola godine roditeljskog dopusta zadrže puni iznos plaće do 3000 eura, umjesto dosadašnjih maksimalnih 995 eura.

Uz to, za demografske mjere osigurano je 685 milijuna eura u idućoj godini a za jačanje mladih i obitelji kao i priuštivost stanovanja donijet će se plan stambene politike. Također, povećavaju se sredstva i za obrazovanje, razvoj sporta, kroz porezne izmjene nastavit će se jačati fiskalna autonomija općina gradova i županija uz rast plaća na svim razinama.

Politika rasta mirovina, poboljšana formula usklađivanja mirovina

Naveo je da će nastaviti s politikom koja će omogućiti rast mirovina te će iduće godine poboljšati formulu usklađivanja mirovina, uvesti godišnji dodatak te osigurati veći dodatni staž po djetetu za majke. "Za mirovinski sustav planirano je 8,8 milijardi eura u 2025, 9,4 milijarde u 2026 te 9,8 u 2027", naveo je. Pri tome u ukupnim rashodima za iduću godinu izdvajanja za mirovinu i ostale naknade građanima čine 30 posto državnog proračuna, dodao je.

Vezano uz rast plaća naveo da će izdvajanja za zaposlene u državnim i javnim službama u idućoj godini iznositi 8,2 milijarde eura. Također, nastavit će brigu i za najranjivije skupine društva za što je u proračunu osigurano 903 milijuna eura.

Premijer je istaknuo i da će nastaviti ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske čime će se već u idućoj godini dostići 2,1 posto izdvajanja iz BDP-a za obranu. Uz to, prioritet ostaje i obnova od potresa, poticanja razvoja ruralnih područja i drugo.

Prioritet trajno smanjenje javnog duga u BDP-u

"Naš daljnji prioritet bit će trajno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te održavanje proračunskog manjka ispod referentne razine ispod tri posto BDP-a.

Uspjeh po ta dva cilja će rezultirati manjkom općeg proračuna u 2025. od 2,3 posto, 1,9 posto u 2026. te 1,8 posto u 2027., kazao je premijer.

Plenković je kazao i da očekuju i dalje smanjivanje javnog duga koji će na kraju ove godine biti 57,4 posto, dogodine 55 posto te u 2027. - 54,2 posto.

Prohodi su veći za 8,6 posto a osigurani su većim poreznim prihodima, znatno bržim povlačenjem europskih sredstava te višegodišnjim financijskim okvirom i mehanizmom za otpornost i oporavak, rekao je premijer dodavši da su u plusu 16 milijardi eura.

Rashodi su planirani na 37 milijardi eura a to je za 10,2 posto više nego ove godine.