Vili Beroš više nije ministar i zato, premda je trenutačno u Remetincu, jednostavno mora razmišljati o vlastitoj budućnosti.

Njegova odvjetnica Laura Valković rekla nam je u utorak da nije dosad razgovarala s njim o tome hoće li aktivirati svoj saborski mandat, što je Berošu jedna od opcija za reguliranje novog radnog statusa. No Beroš će brzo morati donijeti odluku o ulasku u Sabor jer zakonski rok za to mu je osam dana po prestanku obnašanja dužnosti, a premijer Andrej Plenković razriješio ga je u petak. Dakle, Beroš može odmrznuti mandat što ga je osvojio na parlamentarnim izborima i u tome ga nitko ne može spriječiti. HDZ je, međutim, sigurno zainteresiran za to da Beroš odustane od toga jer, osim što bi Beroš bio laka politička meta u Saboru, upitno je koliko bi on mogao dolaziti na glasovanja. U prvo vrijeme, dok je u pritvoru, ne bi to, naravno, uopće mogao, a poslije bi mu u fokusu bio kazneni postupak protiv njega i možda ne bi bio spreman baš svaki put stići na glasovanje. Znači da bi za HDZ optimalno bilo da Beroš aktivira i istovremeno ponovo zamrzne zastupnički mandat, što je, primjerice, nakon prometne nesreće i smjene s ministarske dužnosti 2023. napravio Mario Banožić. Ili, još bolje, da Beroš čak podnese ostavku na mjesto zastupnika.

Ali donedavni ministar mora misliti i o sebi, ne samo o interesima HDZ-a. Za razliku od spomenutog Banožića, Beroš ne može iskoristiti povlasticu “6 plus 6”, koja bi mu kao bivšem državnom dužnosniku omogućila da pola godine prima cijelu plaću koju je imao kao ministar i još toliko vremena 50 posto plaće. Naime, Beroš je prije preuzimanja dužnosti pomoćnika ministra 2018. bio zaposlen u Klinici za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu i, prema Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, ima se pravo tamo vratiti, što onda isključuje konzumiranje “6 plus 6”.

U praktično identičnoj je situaciji nakon poraza na izborima bio 2015. predsjednik Ivo Josipović. On je tada poželio iskoristiti “6 plus 6”, ali mu to nije bilo dopušteno jer ga je čekao posao na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Josipoviću je po odlasku s Pantovčaka zakon dopuštao da primi samo još dvije predsjedničke plaće i zato je morao promijeniti svoje planove, prema kojima bi nešto kasnije počeo raditi na Pravnom fakultetu.

Sve to vrijedi i za Beroša, također zaposlenog u javnoj službi prije prelaska na državnu dužnost. Ako on neće biti saborski zastupnik, može računati na dvije ministarske plaće, a potom bi se trebao vratiti u bolnicu iz koje je otišao prije šest godina. Ako Beroš ipak odluči doći u zastupničke klupe, u kojima bi, u slučaju da idući izbori budu redoviti, ostao gotovo do mirovine, s obzirom na to da je rođen 1964., Sabor bi morala napustiti njegova zamjenica Danijela Blažanović.

Kada je u rujnu 2020. uhićen velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić, koji se našao na udaru EPPO-a, HDZ, kojeg je bio član, tražio je od njega da se odrekne saborskog mandata, ali on je to bez razmišljanja odbio. U tim je okolnostima HDZ morao biti jako pažljiv prema Barišiću kako se eventualno ne bi odvojio od parlamentarne većine i on nije bio isključen iz stranke. Očito zadovoljan tretmanom, Barišić nije do kraja tog saziva Sabora pravio probleme HDZ-u, uredno je sudjelovao u glasovanjima i nije se nikad javljao za riječ. Vjerojatno ni Beroš ne bi bio izbačen iz HDZ-a ako bi aktivirao mandat, ali možda bi mu stranački čelnici, kada bi već izabrao Sabor kao svoje novo radno mjesto, sugerirali da bude suzdržan, a pogotovo da, poput brojnih drugih zastupnika HDZ-a, ne hvali puno premijera Plenkovića, jer bi to njemu politički štetilo. D.Ciglenečki n