Slavonci koji su dosadašnjih godina nedjeljom rado odlazili preko granice i provodili vrijeme u poznatom trgovačkom centru na ulazu u Orašje, u susjednoj BiH, moći će to i dalje činiti žele li ondje popiti kavu ili otići u restoran na ručak ili večeru, ali na šoping mogu zaboraviti.

Mogući izuzetci

Nedjelja, 17. studenoga, prva je neradna nedjelja za trgovce u Federaciji BiH. Na snagu je, naime, stupio Zakon o unutrašnjoj trgovini, kojim se trgovačkim objektima zabranjuje rad nedjeljom. S obzirom na to da su trgovački centri registrirani kao objekti za iznajmljivanje, u okviru njih moći će raditi sve djelatnosti koje nisu registrirane kao trgovačke - pekarnice, benzinske crpke i cvjećarnice. Zakon se ne odnosi na Distrikt Brčko, a nedjelja ostaje radna i za radnike u trgovini u Republici Srpskoj, drugom bosanskohercegovačkom entitetu, tako da će se nedjeljom i dalje moći odlaziti u kupnju na Lončare ili u, primjerice, pogranična mjesta Brod, Gradišku, Šamac...

Zakonom je gradskim i općinskim vijećima omogućeno da preko Federalnog ministarstva trgovine traže izuzeće od primjene odredbe o neradnoj nedjelji. Ako Vlada FBiH procijeni da je zahtjev opravdan, jer bi im neradna nedjelja mogla napraviti određene ekonomske poremećaje i negativno utjecati na proračun, grad ili općina dobit će zeleno svjetlo za rad trgovačkih objekata nedjeljom. Mnogi vjeruju da će to pravo iskoristiti i Orašje, kao pogranični grad u kojemu se već niz godina opskrbljuju Slavonci, posebice nakon što je u Hrvatskoj Zakon o trgovini ograničio rad prodajnih objekata nedjeljom, pa su mnogi odlazili preko granice.

Potrošnja Slavonaca u BiH i u 2024. nastavlja rast. U deset mjeseci ove godine vrijednost kupljene robe dosegnula je iznos lanjske potrošnje, no brojke su daleko od onih iz rekordne 2019., godine prije pojave koronavirusa. Prema podatcima koje su Glasu Slavonije dostavili iz Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za indirektno oporezivanje u BiH, prilikom napuštanja carinskog prostora BiH na šest je graničnih prijelaza koji vode prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, a riječ je o Šamcu, Orašju, Gradišci, Brodu, Donjem Svilaju i Brčkom, podneseno ukupno 89.860 zahtjeva za povrat PDV-a na kupljenu robu u vrijednosti od 30 milijuna konvertibilnih maraka (KM).

Isplati se

Riječ je o približno 15 milijuna eura (prema srednjem tečaju HNB-a jedan je euro 1,96 KM). Kao strani državljani u BiH kupuju 17 posto jeftinije, kolika je jedinstvena stopa PDV-a, a ukupna vrijednost robe iskazana na obrascu za povrat poreza treba biti veća od 100 KM.

I dalje prednjači Orašje, najfrekventniji granični prijelaz u BiH, koji savski most spaja sa Županjom. Ondje je u prvih deset mjeseci podneseno 31.866 zahtjeva za povrat PDV-a, u iznosu od 1,5 milijuna maraka na kupljenu robu u vrijednosti od 10,56 milijuna maraka. U prošloj su godini, podsjećamo, na bosanskohercegovačkim graničnim prijelazima prema Slavoniji podnesena ukupno 92.123 zahtjeva za povrat PDV-a, na vrijednost robe od 29,69 milijuna maraka. Tako govore službene brojke, no stvarni su iznosi koje strani državljani ostavljaju u BiH daleko veći jer povrat PDV-a ne ostvaruju na iznesena mineralna ulja, odnosno gorivo, alkohol i alkoholna pića, te duhan i duhanske prerađevine.

Najčešći razlozi zbog kojih Slavonci redovito odlaze u kupnju u susjednu BiH su sokovi, pivo i duhan. Za kilogram duhana plaćaju 50 KM, za gajbu Ožujskog piva 23 KM. Kupuju i lijekove, namirnice i stvari za kućanstvo, ali i PVC stolariju, namještaj... "Litru Sky Cole u Yimoru platio sam 0,90 KM, Sensation kiwano od litru i pol 1,45 KM, ledeni čaj samo jednu marku, pakiranje od 30 jaja šest maraka, a Nescafe 3u1 pakiranje od 10 komada 3,25 maraka. Treba pratiti akcije i zbilja se isplati doći", kazao nam je Petar iz Županje.