Kako je navedeno na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen program obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, Odbor za obilježavanje prihvatio je inicijativu p. Ivana Mandurića, Studentskog katoličkog centra (SKAC) Osijek i Bratovštine marijanskog zavjeta za Domovinu da mladi iz raznih udruga, pokreta i zajednica diljem Hrvatske 18. studenoga sudjeluju u Koloni sjećanja noseći imena vukovarskih žrtava. Iz Grada su ocijenili kako ova simbolična gesta mladih nosi poruku sjećanja i zahvalnosti prema onima koji su svoj život dali za našu slobodu.

SKAC Osijek stoga je pokrenuo inicijativu "Umjesto njih" kojom žele okupiti 2656 mladih koji će na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine odjenuti majice s imenima žrtava Vukovara i hodati na čelu Kolone sjećanja.

Milana Grujić, volonterka SKAC-a, pojasnila je kako na taj način žele iskazati počast žrtvama Vukovara, posebice kako bi mladi koji nisu bili sudionici rata osjetili osobniju povezanost s jednom od njih. Također, žele u javnosti ponovno oživiti veličinu i stvarnost žrtve grada na Dunavu i svih njegovih stradalnika.

BRUNO JOBST

“Povjerenici za pastoral mladih iz Zagreba, Splita i Osijeka, udruge SKAC-a, studentski kapelani i voditelji pastorala mladih rado će sudjelovati u projektu. Na sudjelovanje se pozivaju mladi u dobi od 16 do 35 godina, a prijaviti se mogu preko obrasca koji je objavljen na Facebook i Instagram profilu SKAC-a Osijek", navela je Grujić.

Iz SKAC-a naglašavaju kako su prije 33 godine mladi iz cijele Hrvatske dolazili braniti Vukovar, a ove će godine mladi iz cijele Hrvatske pronijeti ulicama toga grada imena onih koji su nas nosili u svojim snovima i dali svoj život. Nakon prijave svaki će sudionik dobiti e-mail sa svim potrebnim informacijama. Kako je najavljeno, podjela majica bit će organizirana u dvorištu Gradskog muzeja Vukovara ujutro, prije početka programa.

Podsjećamo kako se popis svih vukovarskih žrtava stradalih u Domovinskom ratu od 2019. godine nalazi u dvorištu Franjevačkog samostana Župe sv. Filipa i Jakova u Vukovaru. Na popisu koji je kompletiran 28 godina nakon agresije na Vukovar nalaze se imena 2717 žrtava - poginuli hrvatski branitelji, pripadnici civilne zaštite, zatočeni i ubijeni u srpskim koncentracijskim logorima, nestale osobe, ali i veliki broj hrvatskih branitelja koji su došli iz drugih krajeva Hrvatske i inozemstva boriti se za Vukovar.

Inicijativu za postavljanje popisa žrtava pokrenuli su franjevci svjesni kako će na taj način ne samo iskazati poštovanje žrtvama već i ostaviti trajni dokument budućim generacijama o veličini žrtve i tragičnim posljedicama agresije na Hrvatsku. U to su vrijeme vukovarski franjevci naglašavali kako su se građani od prvoga dana inicijative odazvali njihovu pozivu, popunjavali jedinstveni obrazac i davali podatke o žrtvama. Prikupljeni su podatci upotpunjeni onima kojima su raspolagale braniteljske udruge i predstavnici mjesta s područja bivše općine Vukovar (poput današnje općine Bogdanovci), ali i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.

Postavljanjem popisa željelo se zadržati sjećanje na sve žrtve, iskazati pijetet stradalima u Domovinskom ratu, a obiteljima koje još uvijek tragaju za svojim najmilijima omogućiti mjesto gdje će se doći pomoliti i upaliti svijeću. Iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar naglasili su kako je ta uspješna inicijativa trebala poslužiti kao primjer državi da ujedini cjeloviti popis stradalih u Domovinskom ratu, kako bi svaka žrtva imala svoje mjesto, ne samo u sjećanju obitelji već i u sjećanju cijele nacije.

Početkom 2021. godine u Pastoralnom centru sv. Bono otvoren je stalni postav izložbe stradale djece u Domovinskom ratu u Vukovaru, napravljene prema knjizi "Mama, ne vidim nebo" autorice Ani Galović koja obuhvaća dostupne informacije o 34 poginule, nestale i ubijene vukovarske djece.