Državni proračun veći je gotovo devet posto
Plenković: Proračun je usmjeren ponajprije na građane, ima socijalnu, razvojnu i održivu komponentu
Hrvatski proračun iznosit će 33 milijarde eura u 2025. godini, no rashodi su ipak planirani malo više - 37 milijardi. Tu razliku u deficitu ni premijer Andrej Plenković ni ministar financija Marko Primorac ne vide kao problem jer je opće stanje javnih financija izuzetno zadovoljavajuće, kažu - stopa rasta je i dalje tri ili četiri puta veća od europskog prosjeka, a javni dug je ispod razine europskih kriterija od 60 posto, točnije 57 posto.
Imamo prostora
“Nismo više u vremenima pandemije ili jačih kriza da moramo suficitom pokrivati rizike, danas uz stope rasta imamo prostora za ovakvu politiku", poručio je Primorac, nakon što je Vlada usvojila prijedlog proračuna i šalje ga na raspravu u Sabor. Uz ostalo, inflacija se planira na relativno održivih 2,7 posto u 2025. godini, a u Vladi su zadovoljni i poreznim prihodima koji rastu.
U strukturi rashoda i dalje dominiraju mirovine i ostale naknade građanima, koje čine gotovo trećinu budžeta, slijede rashodi za zaposlene u državnim i javnim službama sa 22 posto udjela u proračunu, a pomoći lokalnim jedinicama dosegnule su visokih 14 posto. Razne subvencije i donacije su još 11 posto, a potpore financiranju javnih službi, što se odnosi na materijalne uvjete i prava, još 10 posto proračuna. Dakle, moglo bi se reći da se na državu u golemoj mjeri oslanjaju slabije lokalne jedinice, kao i da uz plaće država podosta novca troši još na dodatne naknade za najrazličije potrebe stanovništva - od dodatnih prava za zaposlene u javnom sektoru do dodataka za invalide, mlade, djecu itd.
U odnosu prema prethodnim godinama, najuočljivije raste budžet za obrazovanje i mlade - jer su potpore mladima sada pridodane tom resoru od početka trećeg mandata Plenkovićeve vlade, raste i zelena tranzicija jer je i to novi resor, kao i digitalna transformacija u resoru javne uprave i pravosuđa, te demografija - sve su to obveze sukladno europskim direktivama, ili pak zbog činjenice da je DP dio vladajuće koalicije sa svojom politikom demografije kao osnovom za sklapanje koalicije.
“Ukupni prihodi veći su u odnosu prema 2024. godini 8,6 posto, a velik učinak na prihode imaju povećani porezni prihodi, ali i znatno brže povlačenje sredstva iz EU-ovih fondova", rekao je premijer Andrej Plenković. Ukupni su rashodi u odnosu prema tekućem planu za 2024. godinu veći 10,2 posto, ili 3,4 milijarde eura. Proračun je usmjeren ponajprije na građane, a ima socijalnu, razvojnu i održivu komponentu, ocijenio je Plenković. Njime se, kako je rekao, želi osigurati bolji životni standard kroz rast mirovina i plaća, pomoć osjetljivim skupinama i provedbu mjera za reguliranje cijene struje, plina i goriva, a tu je i provedba Nacionalnog programa stambene politike.
Projekcije
No, vidljivo raste i obrambeni budžet - on je sada na više od 2,3 posto proračuna, što je rast od 17 posto u odnosu prema prethodnim godinama. U skladu s tim Vlada je na sjednici usvojila tri odluke vezane uz nabavu vojne opreme - za održavanje višenamjenskih aviona Rafale osigurava se 31 milijun eura u sljedeće tri godine, za nabavu bespilotnih sustava, dronova, s izviđačkom i borbenom namjenom planira se 86 milijuna dolara, a za pripremne radnje za nabavu njemačkih tenkova Leopard 144 milijuna dolara.
Kada je riječ o projekcijama proračuna za iduće godine, u 2026. prihodi se planiraju u iznosu od 34,8 milijardi eura, a u 2027. od 35,1 milijardu eura. U pitanju strukture prihoda proračuna za iduću godinu prihodi od poreza dosežu oko 18,5 milijardi eura, od doprinosa 5,6 milijardi eura, oko 600 milijuna eura su prihodi od imovine, a 8,2 milijarde eura čine ostali prihodi, naveo je ministar Primorac na sjednici Vlade.
Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast u idućoj godini od 3,2 posto, nakon što se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,6 posto. Prema Primorčevim riječima, glavni pokretači rasta u 2025. trebali bi biti osobna potrošnja i brutoinvesticije u fiksni kapital. Realni rast BDP-a u 2026. trebao bi iznositi 2,8 posto, u 2027. godini 2,6 posto, a godinu nakon 2,5 posto, projekcije su Vlade. Primorac je podsjetio na "impresivan napredak" u posljednjim godinama kada je u pitanju rast hrvatskog gospodarstva te stanje javnih financija, glede smanjenja udjela javnog duga u BDP-u te deficita. U ovoj se godini očekuje udjel javnog duga u BDP-u od 57,4 posto te deficit konsolidirane opće države od 2,1 posto. Taj bi udjel u idućoj godini trebao nastaviti padati, na 56 posto, a deficit bi trebao iznositi 2,3 posto. Time će Hrvatska i u ovoj i idućoj godini prema oba kriterija biti unutar tzv. mastriških kriterija, napomenuo je Primorac.
Prvi je put predstavljen i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025. - 2028., kojim se daje osvrt na makroekonomska kretanja i fiskalnu politiku, a sadrži i strukturne reforme i ulaganja.
