Dok država tvrdi da je obuzdala inflaciju, povećala plaće, ponovno podiže minimalac, rasle su i mirovine, građani poručuju da to ne osjete, da ne žive bolje, nego da je ono osnovno - hrana - sve skuplje. Istovremeno, trgovački su lanci puni, potrošnja se ne smanjuje.

Sindikati poručuju kako plaće jesu rasle, no krenule su s niske pozicije i ne dostižu poskupljenja, a medijalna je 1134 eura mjesečno. Analitičari ističu kako su do 2021. u Hrvatskoj cijene bile dva posto ispod prosjeka EU-a, no da su znatno brže rasle. Danas je u Hrvatskoj, poručuju, hrana jedan posto skuplja nego što je prosjek Unije, no naš je pravi problem, ističu, nizak dohodak.

Zabrinjavajuće

Državni zavod za statistiku objavio je ovih dana prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u listopadu stopa inflacije iznosila 2,2 posto u odnosu prema listopadu 2023. Prekinut je trend usporavanja inflacije na godišnjoj razini. Procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan je 4,6 posto.

“Imamo tri mjeseca zaredom situaciju da nam je indeks potrošačkih cijena počeo rasti u odnosu prema prošloj godini. Mene zabrinjava taj trend. Očekivalo se da se cijene stabiliziraju na prihvatljivih 2 - 2,5 posto, no to za sada ne ide tako", kaže konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić.

Dodaje da za hranu i bezalkoholna pića hrvatski građani troše 25 ili 26 posto prihoda, a nešto više od 25 posto odlazi za energiju. Sindikati ističu da je u siromašnijih hrana stavka koja "jede" i 40-50 posto ukupnih primanja. Primjerice, u Njemačkoj na hranu građanima odlazi desetak posto primanja.

Karlovčanka Marina Novaković Matanić živi u 11-članom kućanstvu, ona i suprug su zaposleni te udomljuju četiri djevojčice, za što država daje naknadu od 400 eura po djetetu. No, bez obzira na sva primanja, život je za tu veliku obitelj izuzetno, kaže, skup. Marina svaki dan ide u trgovinu po hranu i dnevno na nju troši do 100 eura. Ona je i predsjednica Udruge potrošača Korana, pa stalno prati ovu problematiku. "Hrana je iz dana u dan sve skuplja. Sad trgovački centri najavljuju, a i naša udruga dobila je informaciju, kako ide digitalno očitavanje cijena - ovisno o ponudi i potražnji, ujutro će vrijediti jedna, a navečer druga cijena. Cijene hrane kod nas su i dalje puno više nego, primjerice, u Sloveniji i drugim bogatijim EU zemljama. Kažu da je to zato što Slovenija ima niži PDV na hranu. Pa onda snizite PDV na hranu i kod nas", poručuje Novaković Matanić.

Praćenja kažu kako su kupci u bogatijim zemljama EU-a puno prije hrvatskih građana počeli kupovati količinski manje, kupuju se jeftinije robne marke, no, istina, imali su i manje novca zbog nekontroliranog rasta cijena energenata, a u Hrvatskoj je država cijene energenata ublažila subvencijama.

“Ljudi zbog skupoće kupuju supstitute i naše će prehrambene tvrtke zbog toga imati manje prihode. Supstitut nema naglasak na kvaliteti, no kupac je njime zadovoljio svoju potrebu, ne gleda na kvalitetu, nego da prođe jeftinije. Nama je zdrava hrana skupa, a nezdrava je jeftina, te profitiraju samo uvozni lobiji", kaže Novaković Matanić. Na upit jesu li najbrojnije pritužbe Udruzi Korana vezane upravo uz poskupljenja hrane, Novaković Matanić kaže da to ipak nije tako. "Više zabrinjavaju režijski troškovi, naročito kada je riječ o odvozu otpada, koji kod nas nije stimuliran, pa se na svako njegovo poskupljenje vrlo burno reagira", kaže predsjednica Udruge Korana.

Okorjela inflacija

Slična iskustva ističu i u Osijeku, gdje Tanja Popović Filipović, iz Centra za educiranje i informiranje potrošača (CEIP), kaže kako im se potrošači na hranu žale - minimalno. "Uvijek ju gledaju u omjeru vrijednosti tipa 'ma, to je samo tri eura', a kada je riječ o režijama, najviše se javljaju kada su u pitanju javne usluge i kada je prekršeno njihovo pravo", kaže Popović Filipović.

Konzultantica Zvjezdana Blažić podsjeća na staru boljku s hranom - njezino bacanje, što proizlazi iz neodgovornog ponašanja, a što je u konačnici i neodgovornost prema vlastitom novcu. "Mi smo jedna od zemalja s najvećim postotkom bacanja hrane, i to iz kućanstava. Naše navike nisu dobre, ne pokazujemo odgovornost prema hrani, pa tako ni prema našem budžetu. Kupuje se previše, nepromišljeno", upozorava Blažić. U Hrvatskoj se godišnje baci oko 280.000 tona hrane, 72 kilograma po stanovniku, a na promjenu te poražavajuće prakse ne navodi, očito, ni skupoća.

Slijedi prosinac i blagdanska potrošnja. Lani su u prosincu hrvatski građani potrošili 3,2 milijarde eura, 13 posto više nego preklani. "Potrošnja postoji, a proizvodnja nam je izuzetno niska i pada, a na vanjskim tržištima cijene su počele rasti, tako da tu možemo očekivati rast cijena", kaže Blažić i dodaje kako misli da je "inflacija dosta okorjela". "Trendovi pokazuju da je došlo ne do presnažnog, ali ipak rasta cijena na mjesečnoj i godišnjoj razini i to nije dobro", poručuje. n