Dok je u Europi dualno obrazovanje jedan od prioriteta, takvo je obrazovanje u Hrvatskoj uvedeno tek u manjem dijelu strukovnih škola, a u visokom obrazovanju tek je u povojima.

O dualnom obrazovanju na tercijarnoj razini i mogućnostima implementacije ovog oblika obrazovanja u hrvatskom visokom obrazovanju te primjerima dobre prakse na sekundarnoj razini u okviru srednjeg strukovnog obrazovanja govorilo se na HUP-ovoj konferenciji "Dualno obrazovanje u Hrvatskoj - izazovi i prilike", s porukom da su vrata ovom obliku obrazovanja u ovim obrazovnim sektorima širom otvorena. U fokusu dualnog obrazovanja je kvalitetna suradnja između obrazovnih ustanova i gospodarstva, koja učenicima i studentima omogućuje stjecanje vještina i znanja kroz stvarne poslovne procese. Time raste mogućnost zapošljavanja, no i potiče se neovisnost, odgovornost i osjećaj uspjeha kod učenika.

Austrija tu, uz Njemačku, prednjači u Europi. Dualni je sustav uvela 2002., a kako kaže Hagen H. Hochrinner, profesor iz Graza, ubrzano se razvija. "Mislim da smo uspješni. Nalazimo stalno nove partnere, a nadamo se i suradnji s hrvatskim fakultetima. U Grazu imamo 500-tinjak dualnih programa, a Austrija ih je u posljednje dvije godine razvila više od 2500, u tehnologiji, inženjeringu i IT sektoru, a polako kreću i društvene znanosti", kaže.

Kod nas tek poneka veleučilišta to počinju uvoditi. "Mi smo tu pioniri, nastojimo pokrenuti promjene koje će imati naše specifičnosti, jer se uspješni modeli država koje to provode već 50 godina ne mogu posve preslikati. Mi smo, uz Francusku ili Maltu, tek na početku", kaže Gordana Nikolić, predsjednica HUP-ove Udruge poslodavaca u obrazovanju.

Tvrdi kako je uvođenje dualnog visokoškolskog obrazovanja jedan od ključnih koraka za Hrvatsku i EU, jer se time studente i radnike lakše uvodi u radni proces. "Kod nas će to još neko vrijeme ostati na razini veleučilišta, što je u redu", kaže.
Lj.Bratonja Martinović n