Čak 74 % hrvatskih građana uviđa da će zbog klimatskih promjena morati promijeniti način života, pokazuju rezultati sedme godišnje ankete o klimi Europske investicijske banke (EIB), u kojoj je više od 24.000 ispitanika iz EU-a i SAD-a iznijelo svoja stajališta o klimatskim promjenama.

Anketa je u Hrvatskoj provedena u kolovozu, a u istraživanju je sudjelovalo 1005 ispitanika, ističu iz EIB-a, dodajući da su ispitanici klimatske promjene stavili na drugo mjesto među najvećim problemima s kojima se njihova zemlja suočava, odmah iza troškova života. Ključni rezultati su da čak 96 % hrvatskih ispitanika navodi da je prilagodba klimatskim promjenama važna za državu, a 40 % ih ističe da je treba smatrati prioritetnom. Nadalje, 90 % ih se slaže da su hitna izdvajanja za prilagodbu klimatskim promjenama potrebna već danas kako bi se u budućnosti izbjegli još veći troškovi.

“Žestoke oluje, šumski požari i suše koji su nedavno poharali Hrvatsku naglasili su prijeku potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama. Kako se klimatske promjene nepovoljno odražavaju na sve ključne sektore, pa tako i na infrastrukturu, promet, poljoprivredu i turizam, EIB-ova potpora prilagodbi klimatskim promjenama igra presudnu ulogu ne samo u očuvanju sredstava za život nego i u učvršćivanju temelja gospodarstva. Financiranjem projekata kojima se štite zajednice i jačaju osnovne gospodarske djelatnosti pomažemo Hrvatskoj u osiguravanju gospodarske budućnosti", kaže potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska.

Premda ispitanici uviđaju gospodarske prilike koje donose mjere prilagodbe, to što su osobno doživjeli ekstremne vremenske pojave dodatno im jača svijest o hitnosti djelovanja, navode iz EIB-a. Tako ih je 91 %, ili 11 % iznad prosjeka EU-a, u proteklih pet godina doživjelo bar jednu ekstremnu vremensku pojavu. Njih 65 % bilo je pogođeno ekstremnom vrućinom i toplinskim valovima, 49 % je doživjelo snažnu oluju ili tuču, a 36 % se suočilo sa sušom. Također, 74 % ih je pretrpjelo bar jednu izravnu posljedicu ekstremnih vremenskih pojava, 6 % više od europskog prosjeka. Njih 26 posto % suočilo se s nestankom struje ili problemima u opskrbi energijom, isto toliko ih je pretrpjelo štetu na imovini, a 23 % suočilo se s poremećajima u prometu. Njih 29 % pretpostavlja da će se morati preseliti na neko manje klimatski ranjivo mjesto, čak i relativno blizu, a 27 % da će se morati preseliti u neko hladnije područje ili zemlju. Ispitanici iz RH kažu da su prioriteti rashlađivanje gradova (50 % njih), unaprjeđenje infrastrukture (45 %) i obrazovanje javnosti o nužnim obrascima ponašanja (34 %).

Da bi troškove prilagodbe trebala snositi poduzeća i sektori koji najviše pridonose klimatskim promjenama, smatra 44 % ispitanika, četvrtina da ih svatko treba snositi podjednako, a 11 % da ih trebaju snositi imućnije osobe višim porezima, kažu iz EIB-a.