Hrvatska danas troši najmanje 29,5 posto energije iz obnovljivih izvora energije te je predana dekarbonizaciji svog energetskog sustava i ubrzanju zelene tranzicije, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković na 29. klimatskom skupu COP29 u Azerbajdžanu.

Osmi od 193 članice

Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29) počela je u ponedjeljak, zasjenjena reizborom Donalda Trumpa, koji je obećao poništiti obveze SAD-a o smanjenju emisija ugljičnih plinova. U govoru u Bakuu Plenković je poručio kako su financijska pitanja na toj konferenciji važna, no da je najvažniji resurs vrijeme - "moramo djelovati sada". U Hrvatskoj su "obnovljivi izvori 2022. činili 29,5 posto naše energetske potrošnje, a taj broj nastavlja rasti", dodao je. Projektima poput zelenog vodika i geotermalnih izvora Hrvatska cilja na 42,5 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030., najavio je. "Hrvatska ima snažan potencijal za investicije u crpno-akumulacijske hidroelektrane", rekao je premijer. Kaže kako napuštanje fosilnih goriva nije samo dobro za klimu nego je i ekonomska nužnost jer Međunarodna agencija za energiju upozorava na nadolazeći vrhunac proizvodnje nafte.

Plenković je rekao da su hrvatski napori pokazali da ekonomski rast i odgovornost za okoliš mogu koegzistirati. Hrvatski ugljični otisak je daleko ispod prosjeka EU-a, a Hrvatska je osma od 193 članice UN-a po ispunjenju ciljeva održivog razvoja te organizacije. Uz to pomaže i susjednim državama, počevši s BiH, da osnažuju otpornost na klimatske promjene. Katastrofalne poplave u BiH, ali i u Španjolskoj te na jugu Hrvatske pokazale su "razoran učinak rasta temperatura", ističe premijer. Naglasio je da Hrvatska želi ekološki zaštititi 30 posto Jadrana, pa je, upozorivši da je Sredozemlje "jedna od najranjivijih regija", pozvao na hitno djelovanje. Stoga je pozdravio osnivanje portfelja Mediterana u novom sastavu Europske komisije, koji će voditi Dubravka Šuica.

Države koje su duže industrijalizirane trebale bi financijski pomoći da nova gospodarstva ne emitiraju toliko stakleničkih plinova koliko bi inače činila, rekao je na marginama skupa Plenković. "Oni koji su duže razvijeni, duže industrijalizirani, koji su kroz prošlost emitirali više dodatnih emisija stakleničkih plinova, nisu u istoj poziciji kao oni koji su recentno u jednom dinamičnom razvoju", rekao je. Ističe kako je cilj ovog COP-a da pregovarači pokušaju dogovoriti povećanje dosadašnjeg iznosa od 100 milijardi dolara, koje razvijene zemlje izdvajaju za klimatsku tranziciju zemalja u razvoju. "Ambicija je da se to otprilike udvostruči kako bi ta izdvajanja pridonijela tranziciji s fosilnih goriva na obnovljive izvore", pojasnio je Plenković.

Također, manja skupina razvijenih zemalja koja trenutno pridonosi želi da joj se pridruže i druge bogate države te glavni zagađivači, uključujući Kinu i zaljevske zemlje. Na pitanje je li realno očekivati udvostručenje iznosa za zemlje u razvoju s obzirom na nove okolnosti, kazao je da će to biti predmet zahtjevnih pregovora.

Odnos s Kazahstanom

Na marginama konferencije Plenkovićev sugovornik bio je predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev, a sastanak je nazvao dobrom prilikom "da vidimo kako strukturirati gospodarsku suradnju". "Napravili smo dobar memorandum o suradnji u gospodarstvu kao i zaštiti ulaganja. Niz hrvatskih kompanija je na velikom, doista pulsirajućem, kazahstanskom tržištu. To je gospodarstvo koje se diže i dobro je da smo tu prisutni", rekao je, dodajući da Kazahstan ima ambicije ulagati u nuklearnu energiju "bez obzira na velike rezerve plina, nafte i ugljena".

“Zato je važno da na konferencijama još bolje kalibriramo mjere koje poduzimamo tamo gdje je najvažnije jer se pitanje klimatskih promjena odnosi na sve nas. To nije samo pitanje jedne zemlje i naroda, bez obzira na to koliko bili brojni", kazao je. n