Procjena je da je Hrvatska sredinom 2023. godine imala 3.859.686 stanovnika, prosječna je mjesečna isplaćena netoplaća iznosila 1000 eura, a potrošačke cijene u odnosu prema 2022. godini bile su 8 posto veće. Dio je to iz niza podataka o Hrvatskoj koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) u publikaciji "Hrvatska u brojkama 2024.".

Manja kućanstva

Nemoguće je odjednom obuhvatiti sve cjeline iz ove publikacije, kojih ima čak 24, pa smo se koncentrirali na one koje su nam se činile najzanimljivijima. Kada je riječ o broju stanovnika Hrvatske, statističari podsjećaju kako je broj stanovnika na ovom prostoru bio u porastu od 1971. do 1991. godine, tj. do Domovinskog rata, a od tada ide pad u sljedeća tri popisa, pa je prema popisu iz 2021. Hrvatska imala 3.871.833 stanovnika. Broj stanovnika uglavnom je kontinuirano padao od 2019. do 2022., a onda se prošle godine dogodio neobičan obrat, vjerojatno povezan i sa sve većim brojem stranih radnika koji posljednjih godina pristižu u Hrvatsku. Tako da je 2023. broj stanovnika Hrvatske porastao u odnosu prema 2022. za 0,1 posto.

Konstantan je i pad veličine kućanstava - 1971. u jednom hrvatskom kućanstvu živjele su prosječno 3,4 osobe, a 2021. samo 2,7. Kontinuirano je i starenje stanovništva. Primjerice, 1971. prosječna starost ukupnog našeg stanovništva bila je 34 godine (muškaraca 32,4 i žena 35,5), a 2021. čak deset godina više, odnosno 44,3 godine. Muškarci su bili u prosjeku stari 42,6, a žene 46 godina, što stanovništvo Hrvatske svrstava među najstarije u Europi. Državni zavod za statistiku u pojašnjenju podataka ističe, međutim, kako podaci iz popisa 2011. i popisa 2021. nisu neposredno metodološki usporedivi s podacima iz prethodnih popisa, pa i veće razlike u nekima od tih brojki možda treba uzeti s određenom zadrškom.

Udio žena u stanovništvu stalno raste, pa je tako bilo i 2023., kada ih je bilo 51,6 posto, a muškaraca 48,4 posto. Udio mladih (dob od 0 do 19 godina) bio je 19,1 posto, a onih starijih od 65 godina nešto je veći i iznosi 22,9 posto. Kada je riječ o fertilnom dijelu ukupnog ženskog stanovništva (15 - 49 godina), on je iznosio 39,8 posto. Očekivano trajanje života pri rođenju iznosi 78,6 godina i u porastu je. Za muškarce je ono 75,4 godine, a za žene 81,7, što je razlika od čak 6,3 godine.

Poskupljenja

Broj živorođene djece pao je u odnosu prema 2022. godini za 5,1 posto, odnosno u 2023. rođeno je 1713 djece manje nego u 2022. U 2023. je rođeno ukupno 32.325 djece u Hrvatskoj, od toga 32.170 živorođene. Pao je i broj umrlih - na 51.275 osobu, što je 10 posto manje nego 2022. godine, kada je većem broju umrlih pridonijela i pandemija COVID-19. Stoga je stopa prirodnog prirasta bila negativna i iznosila – 5 (ili – 19.105 osoba).

Prosječna isplaćena mjesečna netoplaća u pravnim osobama u Hrvatskoj 2023. (1148 eura) bila je nominalno viša 13 posto, a realno viša 4,6 posto u odnosu prema prethodnoj godini. Prosječna brutoplaća bila je 1584 eura, što je nominalno više 14,8 posto, a realno 6,3 posto. Prosječna isplaćena netoplaća iznosila je 1000 eura, a žene su ponovno zarađivale manje od muškaraca. Najveću plaću imaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija (1388 eura), a najmanju u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (744 eura). Od prosječnih 8 posto rasta cijena, promatrano po glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP u 2023. godini u prosjeku su najviše porasle cijene u restoranima i hotelima (14,8 %), a slijedi hrana i bezalkoholna pića koji su, prema statističarima, poskupjeli za 12,7 posto. Najniže poskupljenje bilo je u sektoru prijevoza (1,1 %) te komunikacijama (2,6 %).

Obujam industrijske proizvodnje u odnosu prema 2022. bio je smanjen za 0,3 posto %, a kada je riječ o proizvodnosti rada u industriji (omjer obujma industrijske proizvodnje i zaposlenih u industriji) u 2023. ona je pak veća 1,1 posto nego godinu prije. Ukupan broj zaposlenih u industriji 2023. godine bio je manji 1,4 posto. Uvoz po glavi stanovnika bio je 10.273 eura, a izvoz tradicionalno puno manji - 5938 eura.