Šećerna bolest je u prošloj godini bila treći najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, a u riziku od nje je sve više građana. Činjenice su to na koje upozoravaju stručnjaci u povodu Svjetskog dana šećerne bolesti, koji se obilježava 14. studenoga.

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će taj broj do 2030. godine narasti na 784 milijuna. Gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima predijabetes, odnosno oštećenu toleranciju šećera u krvi. U svijetu svakih pet sekundi od šećerne bolesti umire jedna osoba, a gotovo polovina njih je mlađa od 60 godina.

U Hrvatskoj je, prema podacima CroDiab registra, 2023. bilo registrirano 328.499 osoba s dijagnozom šećerne bolesti, a prevalencija bolesti je u stalnom porastu. Lani je zbog posljedice šećerne bolesti bilo 3957 umrlih, što čini 7,7 posto svih smrti. Procjenjuje se da do 75. godine osoba sa šećernom bolešću u Hrvatskoj izgubi 8,5 godina života. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2, koja se u 80 posto slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika.

“Posebno je važan poremećaj koji prethodi šećernoj bolesti, a naziva se predijabetes, umjerena hiperglikemija ili oštećena tolerancija glukoze u kojem je vrijednost glukoze u krvi viša od normale, ali nedovoljno povišena za postavljanje dijagnoze šećerne bolesti. Osobe s predijabetesom su u vrlo visokom riziku za pojavu dijabetesa, ali i u riziku komplikacija koje uključuju srčani i moždani udar te zatajenje bubrega. S porastom glukoze u plazmi natašte stalno raste srčanožilni rizik, a s progresijom u dijabetes on se udvostručuje", pojašnjava doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine.

Rizik razvoja dijabetesa raste s dobi, a kao granica kada je potrebno precizno odrediti taj rizik postavljena je dob od 40 godina. "Neovisno o dobi, u riziku su sve osobe s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću, pa tako i djeca ako su pretila. Procijenjeno je da prekomjerna tjelesna težina i pretilost čine od 65 do 80 posto novih slučajeva dijabetesa tipa 2. Osobe koje u obitelji imaju nekoga sa šećernom bolešću tipa 2 imaju znatno povećan rizik nastanka šećerne bolesti. Niski socioekonomski status primarno kroz nezdravi stil života s nezdravim izborom namirnica pridonosi nastanku šećerne bolesti", nabraja Bralić Lang. Navodi i kako su osobe s definiranim srčanožilnim bolestima, s oštećenjima moždane ili periferne cirkulacije, hipertenzijom te bubrežnom bolešću također u riziku od dijabetesa. "Poznati srčanožilni čimbenici rizika kao što su povišene masnoće u krvi, pušenje, tjelesna neaktivnost i stil života koji uključuje puno sjedenja zajednički su srčanožilnim bolestima i šećernoj bolesti", dodaje. Problem je i što većina oboljelih od šećerne bolesti vrlo dugo nema nikakvih simptoma. "Simptomi povećanog mokrenja, žeđi ili glad znaci su uznapredovale bolesti i pokazatelji da se s pravovremenom dijagnozom zakasnilo", naglasila je Valerija Bralić Lang.