Brojne međunarodne nagrade potvrđuju kvalitetu hrvatskih kontinentalnih vina. Ustrojavanjem i jačanjem regionalnih organizacija vinogradara i vinara - udruga Bregovita Hrvatska i Graševina Croatica - Hrvatska gospodarska komora imala je ključnu ulogu u etabliranju i promociji vina iz kontinentalnih vinogradarskih područja koja čine 65 posto u ukupnoj proizvodnji vina RH. Ističe to Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

To je bio i povod za razgovor s njim, uz naglasak upravo na slavonsko-baranjsko vinogorje, to više što Slavonija i Baranja ima veliki potencijal za razvoj kontinentalnog turizma, posebice kroz jedinstvenu enogastronomsku ponudu, što bi trebalo biti preduvjet za povećanje smještajnih kapaciteta, jačanje destinacijskog manadžmenta te veće ulaganje u marketing i brendiranje vina i gastronomije.

Jesu li potrebne dodatne investicije u vinarije i opremu kako bi vinari s kontinentalnog dijela Hrvatske bili konkurentniji u zemlji, ali, prije svega, u inozemstvu?

- U Hrvatskoj bilježimo ozbiljan rast kvalitete vina, što je prije svega rezultat podizanja razine znanja i investiranja u nove pogone i tehnologije. Nove vinarije nisu samo mjesta proizvodnje nego i mjesta promocije i prodaje na kućnom pragu i dobro su uklopljene u prirodni ambijent i tradiciju. Veliki dio investicijskih sredstava osigurali su poduzetnici, ali također znatan dio dolazi i iz vinske omotnice odnosno Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda, oko 10 milijuna eura godišnje. Međutim, hrvatski vinski sektor, unatoč novim investicijama i povećanju kvalitete vina, opterećen je brojnim problemima, od smanjenja površina pod vinogradima, rascjepkanosti parcela, višegodišnje stagnacije ili pada količine proizvedenog vina, niske produktivnosti do velikog vanjskotrgovinskog deficita. Tu su i klimatske promjene sa snažnim posljedicama na prinose i tehnologiju proizvodnje. Zato za jačanje konkurentnosti sektora, osim za snažniji marketing, posebice na inozemnim tržištima, država treba osigurati dodatna investicijska sredstva.

Jesu li vina s kontinenta nepravedno zapostavljena ili smatrate da su zauzela odgovarajući položaj?

- To je kriva percepcija, s kontinenta nam dolazi 65 % ukupno proizvedene količine vina, koja itekako imaju svoju publiku, uključujući i turističku potrošnju. Važnu ulogu odigralo je i ustrojavanje regionalnih organizacija, sukladno novom Zakonu o vinu, Graševine Croatice i Bregovite Hrvatske, koje su napravile dodatni iskorak u promociji vina specifičnih za pojedino podneblje, uključujući i stare, već gotovo zaboravljene autohtone sorte. Možemo reći da je Graševina Croatica uz pomoć HGK-a i turističkih zajednica organizirala niz aktivnosti kojima dodatno promovira graševinu, traminac i druga sortna vina koja upravo u tom terroiru daju vrhunske rezultate. Bregovita Hrvatska dala je snažan doprinos u revitalizaciji autohtonih sorti kao što su škrlet, moslavac/pušipel ili kraljevina. Želim istaknuti da je HGK imao ključnu ulogu u etabliranju i promociji vina kontinentalne Hrvatske, ustrojavanju i jačanju regionalnih organizacija vinogradara i vinara, udruge Graševina Croatica i udruge Bregovita Hrvatska. Samo radi ilustracije, obje regionalne organizacije registrirane su i imaju sjedište u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Bregovita Hrvatska na Rooseveltovu trgu 2 u Zagrebu, a Graševina Croatica na Europskoj aveniji 13 u Osijeku. Također, iako su mnogi bili skeptični zbog specifičnosti vinarske proizvodnje u središnjoj Hrvatskoj, zbog velikog broja malih vinograda i prosječno male proizvodnje vina po vinaru, 9. srpnja 2020. godine, koristeći se infrastrukturom devet županijskih komora, u HGK-u osnovali smo udrugu Bregovita Hrvatska. Na taj način ispunjen je ključni preduvjet da sve ostale regionalne organizacije postanu partneri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i steknu uvjete za državnu potporu iz koje financiraju svoj rad i aktivnosti.

Što bi trebao biti adut slavonsko-baranjskih vinogorja i vinogradara?

- Ako govorimo o sortnim vinima, graševina treba zauzeti središnje mjesto u marketingu Slavonije i hrvatskog Podunavlja kao vinske regije. Graševina nije samo strateška sorta Slavonije i hrvatskog Podunavlja nego i cijele Hrvatske. Uzgaja se na 25 % hrvatskih vinogradarskih površina, čini više od 40 % ukupnih vina koja se u Hrvatskoj stavljaju na tržište i gotovo 2/3 ukupnog hrvatskog izvoza vina. Pokazalo se da je graševina sorta koja, iako je nalazimo i u Austriji, Italiji i Mađarskoj, najbolje rezultate daje upravo na našem području i isto tako omogućava proizvodnju širokog spektra različitih tipova vina. Brojne slavonske vinarije prepoznale su aktualne trendove u potrošnji vina, eksperimentiraju s tehnološkim parametrima i kupažama različitih vinskih sorti. Možemo općenito reći da su kontinentalna vina dosegnula višu razinu kvalitete, što dokazuju i brojne nagrade na međunarodnim natjecanjima. U budućnosti bi svakako trebalo poraditi na snažnijem marketingu i brendiranju, ali ne samo najvažnije vinske sorte graševine nego i cijele Slavonije i Baranje kao enogastronomske destinacije. Slavonija i Baranja ima veliki potencijal razvoja kontinentalnog turizma, posebice kroz jedinstvenu enogastronomsku ponudu i zato moramo povećavati smještajne kapacitete, jačati destinacijski manadžment, a u marketing i brendiranje ulagati puno više.

Kako vidite poveznicu između vinarstva i turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske? Je li vinski turizam stigao do zadovoljavajuće razine, a ako nije, što bi trebalo učiniti da se situacija popravi?

- Iako kontinentalni turizam, bez Zagreba, u prihodima hrvatske turističke industrije sudjeluje s manje od 2 %, kontinentalni turizam u budućnosti može dati snažan doprinos produženju turističke sezone i cjelogodišnjem turizmu. Uz posebne oblike turizma za koje kontinent ima dobre pretpostavke od cikloturizma, zdravstvenog turizma, lovnog, kulturnog, nautičkog do kongresnog i dr., enogastronomija treba odigrati ključnu ulogu. Slavonija i Baranja ima što ponuditi, od riječne ribe i kulinarskih specijaliteta do kulena i različitih suhomesnatih delicija koje se mogu izvrsno kombinirati s cijelim spektrom bijelih i crnih vina. Treba povećavati smještajne kapacitete kojima je Slavonija i Baranja izrazito deficitarna, povećavati njihovu kvalitetu i jačati vinske ceste kao jedinstvene enogastronomske cjeline u kojima turisti mogu boraviti i više dana. Također, potrebno je ozbiljno se uhvatiti u koštac s problemom sive ekonomije. Slavonski vinari koji posluju u legalnom sustavu plaćaju poreze i ulažu velika sredstava u proizvodnju i kvalitetu vina, vrlo često su izloženi nelojalnoj i nepoštenoj konkurenciji vina koja se nezakonito trže i često zbog loše kvalitete ugrožavaju ugled destinacije.

Kakav je odnos između uvoza i izvoza vina?

- Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji vina, zbog čega velike količine vina moramo uvoziti. Samodostatnost Hrvatske u vinu na razini je tek 70 %. Neto smo uvoznik vina s deficitom od 26,3 milijuna eura, a pokrivenost uvoza izvozom u 2023. je tek 42 %. U 2023. uvezli smo 246.085 hl, a izvezli 39.539 hl. Loši trendovi u robnoj razmjeni vinom nastavljaju se i u ovoj godini. U prvih šest mjeseci ove godine količinski bilježimo pad izvoza i nastavak rasta uvoza, zbog čega nam se deficit u razmjeni povećao za 36 %, a pokrivenost uvoza izvozom s 45 % pala je na 36 % u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Ohrabruje činjenica da nam se u izvozu povećava udio vina viših cjenovnih kategorija. Najviše vina izvozimo u BiH, Njemačku, SAD, Srbiju i Crnu Goru.

Što mislite o osnivanju krovne udruge ili organizacije u hrvatskim okvirima?

- Krovna nacionalna organizacija za promociju vina nužna je ako želimo bolje pozicionirati Hrvatsku na svjetskoj vinskoj sceni i nositelj tog posla uz potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva trebao bi biti HGK, s obzirom na svoje iskustvo i postojeće stručne, administrativne i logističke kapacitete. Ad hoc i rascjepkano vođenje promotivnih aktivnosti uz ograničeni proračun, što je sada slučaj u našoj zemlji, ne može dati znatnije rezultate u vinskom sektoru na nacionalnoj razini. HGK, zajedno s Udruženjem vinarstva, još od 2011. provodi projekt “Vina Croatia – vina mosaica”, s ciljem promocije hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Organiziramo i sufinanciramo zajedničke nastupe vinara na vodećim međunarodnim sajmovima kao što su Prowein Dusseldorf, Vinitaly Verona, Vinexpo Bordeaux, Wine Paris, London Wine Fair, Beowine Beograd, Wine Vision Beograd, Wine Expo Poland, Warsaw. Organiziramo promotivna događanja na tržištima izvan EU-a, pomažemo organizacijski, stručno i financijski u realizaciji najvažnijih regionalnih i nacionalnih vinskih događanja te osmišljavamo i financiramo izradu različitih promotivnih materijala. n