Apsolviran je cilj Vlade o dovođenju kreditnog rejtinga na A razinu, poručio je u subotu predsjednik Vlade Andrej Plenković, nakon što je i agencija Moody's podigla hrvatski rejting u najvišu kategoriju.

Moody's je podignuo u petak kreditni rejting Hrvatske za dvije razine, s 'Baa2' na 'A3', uz stabilne izglede, istaknuvši "oštro" smanjenje javnog duga i kontinuirano "poboljšanje snage" hrvatskog gospodarstva" zahvaljujući reformama i ulaganjima i doseljavanju radne snage.

U nešto manje od dva mjeseca tako je, nakon Standard & Poor'sa i Fitcha, i treća svjetska kreditna agencija podigla hrvatski rejting na A razinu.

Od sve tri agencije, rekao je Plenković, Moody's je bio "možda i najkonzervativniji i najkritičniji" prema hrvatskim gospodarskim postignućima i fiskalnoj stabilnosti. "No ovaj puta, nakon što su posjetili Hrvatsku i nakon što smo s njima ekstenzivno razgovarali i pojasnili im program treće Vlade, naše ambicije i ostvarenja, i oni su se priključili uvrštavanju Hrvatske u najvišu kategoriju kreditnog rejtinga", izjavio je Plenković na konferenciji za medije u Banskim dvorima, kojoj su nazočili i potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac te ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Kreditni rejting je po sve tri agencije sada izjednačen, a čime je ujedno i apsolviran cilj Vlade o dovođenju kreditnog rejtinga na A razinu, istaknuo je predsjednik Vlade.

Hina

Napomenuo je i da je Moody's po drugi puta u nešto više od 2,5 godine podignuo hrvatski rejting za čak dva stupnja. "To je jedinstven slučaj", ocijenio je Plenković.

Istaknuo je i da je u mandatima Vlada kojima je na čelu, od 2016. godine, kreditni rejting po sve tri agencije porastao za pet stupnjeva. Pritom, od početka pandemije, to jest od 2020. godine, Hrvatska je zemlja u svijetu kojoj je kreditni rejting po sve tri agencije najviše porastao.

Niz zemalja s nižim rejtingom od Hrvatske

Zemlje koje imaju isti rejting kao Hrvatska su Slovenija, Latvija i Portugal, dok niži rejting imaju primjerice Bugarska, Španjolska, Cipar, Mađarska, Italija, Rumunjska i Grčka, napomenuo je Plenković.

Rejting dolazi u kontekstu pozitivnih makroekonomskih pokazatelja, pri čemu se prognozira gospodarski rast u ovoj godini od 3,6 posto, inflacija bi trebala biti tri posto, dok bi udio javnog duga u BDP-u trebao pasti na 57,4 posto, istaknuo je Plenković, koji je najavio da će idući tjedan na sjednici Vlade biti predstavljen i prijedlog proračuna za iduću godinu.

Apostrofirao je politiku "hvatanja koraka", što je brže moguće, sa zemljama srednje i istočne Europe koje su duže u članstvu EU-a od Hrvatske. Pritom, ponovio je da je fokus Vlade u ovom mandatu podizanje ekonomskog i socijalnog standarda građana i umirovljenika.

Ustvrdio je i da se dizanje kreditnog rejtinga ne događa po "nekoj stihiji" i da taj zadatak nije lak, čemu svjedoče i zemlje kojima on nije podignut po 10-15 godina.

Primorac: Rejting će pridonijeti i povećanju standarda građana 

Ministar financija Primorac je izjavio da Moody'sovo izvješće predstavlja sjajne vijesti za hrvatsko gospodarstvo i građane, koje će povećati i ugled Hrvatske kao investicijske destinacije, a postupno pridonijeti i povećanju standarda hrvatskih građana.

To je i priznanje institucijama koje provode Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), koji je apostrofiran od sve tri agencije, kazao je Primorac. Također, to je i priznanje poduzetnicima i gospodarstvenicima, koji su pokazali da su se spremni nositi s brojnim, isprepletenim krizama te pridonijeti rastu hrvatskog gospodarstva. Naposljetku, naveo je Primorac, to je i priznanje građanima, koji su dali povjerenje Vladi za treći mandat.

Rekao je i da ovime ambicije Vlade ne staju, već su stvoreni preduvjeti za još snažniji rast hrvatskog gospodarstva. "Na Vladi je da svojim politikama u narednom razdoblju omogući praktički svim građanima da osjete korist od kreditnog rejtinga. No to su procesi koji traju neko vrijeme", izjavio je ministar financija.

Plenković: Hrvatska je spremnija u slučaju globalnih kriza

Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je rekao da je ova Vlada do sada uvijek "obećavala manje a isporučivala više", a cilj da prosječna neto plaća u Hrvatskoj 2028. iznosi 1600 eura smatra realnim. Štoviše, rekao je da je siguran da će toliko iznositi, a ako "ona bude veća bit će svi zadovoljni".

No, napomenuo je i da je situacija uvijek nepredvidljiva i ne može se znati hoće li doći do neke nove globalne krize. No, Hrvatska je sada spremnija u slučaju takvih scenarija, s obzirom i na zaštitne mehanizme poput članstva u Europskom stabilizacijskom mehanizmu, poručio je Plenković.

Osvrnuo se i na jučerašnju raspravu na Europskom vijeću, posvećenu izvješću bivšeg talijanskog premijera i čelnika ESB-a Marija Draghija o konkurentnosti europskog gospodarstva, koja naglašava i potrebu većih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Tu je i pitanje rasta cijena energenata, a kako je kazao predsjednik Vlade, svjetske rezerve ugljena, nafte i plina, kada u jednom trenutku dosegnu vrh, počet će padati, a shodno povećanoj potražnji, s obzirom i na očekivani rast svjetske populacije, rast će i cijene.

Stoga je važno ulagati u obnovljive izvore energije, geotermalne izvore, a treba "ispitati i sve mogućnosti ulaganja u nuklearnu energiju", rekao je Plenković.