Dubinska je analiza pokazala da čak i suradnja zelene i plave Hrvatske kopni, pada. Jasno je i zašto: dođu stranci, kupe naše hotele, imaju uhodane dobavne lance i što će se oni sad "baktati" sa Slavonijom. Dakle, nama pada i suradnja između Dalmacije i Slavonije, što je najprirodnija moguća suradnja. Da bi se uspostavila snažnija suradnja, moramo znati što proizvodimo, imati industrijske politike, gledati koji nam resursi trebaju, da ih međusobno dopunimo. Moramo se razvijati sami, iznutra, a ne samo oslanjati na europski novac, rekao profesor emeritus Ljubo Jurčić, član Hrvatskog društva ekonomista, na Savjetovanju ekonomista u Opatiji.

Jurčić kaže da se bolja suradnja, temeljena na industrijskom razvoju, može promijeniti samo promjenom ekonomske politike. No gravitacijski model vanjske trgovine u regiji je prirodan - susjedne zemlje po prirodi stvari najviše trguju. "Naši su Kraš, Franck, Podravka i drugi i dalje poznati u regiji", kaže Jurčić. Kaže da imamo tzv. nizozemsku bolest, a to je kad nam dobro ide, onda se ne trudimo.

- Turizam i europski fondovi su hrvatska nizozemska bolest. Jesam za to da Europi uzmemo svaki cent, ali se pitam i hoćemo li nešto sami. Industrija nam pada, proizvodnja pada, poljoprivreda pada. Obnovit ćemo sada neku infrastrukturu, no kad potrošimo svu tu boju, malter, itd., hoće li poslije proizvodni kapacitet biti veći? Vrlo malo ili nimalo... Nemam ništa protiv Europe, dapače, ali oni misle o tržištu na kojem možemo konkurirati. Ali kako možemo konkurirati kad sami sebe ne razvijamo. Mi bismo trebali reći: pomozite nam da se uključimo u autoindustriju i avioindustriju, u proizvodnju dijelova; nemojte nam davati novac, dajte nam tehnološko znanje. Sve zemlje imaju plan i gledaju što su industrije budućnosti. Moramo znati što ćemo proizvoditi - poručio je Jurčić.

Na savjetovanju je govorio Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Rekao je da bismo pospješili regionalnu prekograničnu suradnju na zapadnom Balkanu, nekoliko elemenata je ključno.

- Prvo je to mehanizam proširenja. To Hrvatska snažno zagovara za sve zemlje u pretpristupnom razdoblju na zapadnom Balkanu. I EU daje signale da to proširenje ima realnu osnovu. Ono je preduvjet stabilnosti, sigurnosti i razvoja. Drugo, to su EU fondovi kojima ne gradimo samo infrastrukturu nego i prosperitet i društvo. Treće su programi prekogranične suradnje, koji su bitni za stvaranje veza i boljih odnosa na zapadnom Balkanu. Iza nas je desetak godina u EU-u. Bez obzira na to iz kojeg kuta gledali, Hrvatska je danas, nakon tih 11 godina, ipak bolja država - smatra.

Put do članstva u Uniji put je izgradnje države iznutra, kaže te dodaje kako to nije neka neprijateljska organizacija koja nas želi za neke svoje interese, nego je cilj zajednička korist. U praksi se pokazuje, kaže Erlić, da kohezija radi.

- Kad gledamo u kontekstu regije, Hrvatska se polako odvaja. Brže rastemo i od prosjeka EU-a. Imamo rast robnog izvoza, a silnice eura i Schengena će to i pospješiti. Imamo dobru tradiciju suradnje na Balkanu, a i njihovim ulaskom u EU to će biti još bolje. Zato je bitno da se ovaj put nastavi. U Hrvatskoj imamo rast prosječne netoplaće na 1315 eura. Slovenija je na 1500 eura, a cilj je to dostići. U Srbiji je recimo netoplaća 855 eura, i to je efekt našeg članstva. Svemu tome pridonijeli su i EU fondovi. Profesor Jurčić je skeptik, jer misli da će rast biti slabiji kada tih fondova jednom ne bude bilo. Ali EU fondovi nisu dotacija, ta sredstva su strogo namjenska, idu u skladu s politikama EU-a, izgradile su se bolnice, sveučilišta, studentski domovi, prometna infrastruktura... Ti fondovi nisu postavljeni samo s ekonomskom logikom - idemo ulagati u poduzetništvo i gospodarstvo, već u sve segmente društva. To je ono što ostaje, na tome ćemo graditi svoju budućnost - poručio je Erlić, pa dodao da su najveći dobitak educirani ljudi.

Uz to, naglasio je, 16,4 milijarde eura smo u plusu, više smo sredstava povukli nego što smo uplatili. Kreditni rejting skočio je za pet razreda, imamo niže kamate od prosjeka eurozone. Ključ je provedba reforma i razvoj institucija. Novi plan rasta za zapadni Balkan daje sredstva nečlanicama za reforme. Programi prekogranične suradnje stvaraju izvanrednu platformu za regionalnu suradnju, a ona je cilj, zaključio je Erlić.