Hrvatska ekonomija posljednje četiri godine u stanju je u prosjeku generirati 40.000 novih radnih mjesta godišnje, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić tijekom konferencije Budućnost investiranja, koju je organizirao Bloomberg Adria.

On očekuje da će zaposlenost rasti i 2025. te ocjenjuje da je Hrvatska postala važna imigracijska zemlja. Turizam i IT generirali su najveći broj radnih mjesta, a pojedinačno najbrže rastući sektor je IT, rekao je. Istaknuo je da su nakon odluke Vijeća EU-a o ulasku Hrvatske u eurozonu odmah smanjeni troškovi zaduživanja, a to se zadržalo sve do danas. "Trošak zaduživanja Hrvatske ušao je u raspon za europske zemlje s "A" rejtingom", rekao je Vujčić, koji isto tako kaže da se kupovna moć hrvatskih građana oporavila nakon smanjenja 2022. godine.

Istaknuo je da je te godine inflacija snažno porasla - počela je rasti sredinom 2022. te do kraja te godine rasla po stopama gdje je maksimum inflacije zabilježen u studenome, a potom se u 2023. godini stopa inflacije počela spuštati. U tom su razdoblju cijene, u odnosu prema pretpandemijskom razdoblju, kumulativno porasle za 25 posto, no nominalne plaće su rasle brže. "To je dovelo do toga da su danas prosječne realne netoplaće 18 posto više nego što su bile 2019. godine", rekao je Vujčić, dodavši da su niske plaće rasle brže od ostalih plaća, što je posljedica rasta minimalne plaće.

Državni tajnik Ministarstva financija Davor Zoričić rekao je kako je njegovo ministarstvo najavljivalo, još od 2023. godine, kada je izdana prva državna obveznica namijenjena građanima, da građani mogu očekivati redovito izdavanje vrijednosnih papira namijenjenih njima. Tako na jednostavan način mogu reinvestirati novac koji im dospijeva iz vrijednosnih papira u koje su već uložili, rekao je. "Građani mogu očekivati u šestom i jedanaestom mjesecu izdanja jednogodišnjih trezorskih zapisa, a u šestom, devetom i dvanaestom izdanja tromjesečnih trezorskih zapisa", rekao je Zoričić.

Direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Jehan Arulpragasam naglasio je da je najveći projekt koji je Svjetska banka imala u Hrvatskoj projekt "Luka Rijeka", no i da je bilo mnogo važnih projekata u posljednjih 30 godina. Govorio je i o potrebi potpune digitalizacije javnog sustava i zelenoj tranziciji, u čemu će Hrvatskoj pomoći stručnjaci Svjetske banke, kao i o nastavku niza reformi.