Ministar financija Marko Primorac u srijedu je, na 32. tradicionalnom savjetovanju ekonomista koje je počelo u Opatiji, najavio novo izdanje trezorskih zapisa koje počinje u petak 8. studenoga.

Novi trezorci

- U petak ćemo otvoriti novi krug upisa trezorskih zapisa, jer su oni prvi, izdani još u studenome 2023., pred dospijećem. Želimo zadržati postojeću bazu ulagača pa ovime omogućavamo svima koji su već uložili reinvestiranje tog iznosa. Tada je milijardu i 130 milijuna eura ukupno bilo upisano, a sada će biti omogućen upis u visini milijardu i 200 milijuna eura. Godišnji prinos je 3,15 posto. Građani nove zapise mogu upisati od 8. studenoga pa do 15. studenoga do 11 sati. Nakon toga ide drugi krug, kada je upis omogućen institucionalnim investitorima. Dakle, ako vas brinu banke, depoziti, njihovi profiti, pozvao bih vas sve da upišete naše trezorske zapise - najavio je Primorac. Istaknuo je da su dosadašnjim izdanjima narodnih obveznica i trezorskih zapisa mobilizirali čak 4 milijarde eura štednje građana iz banaka prema državnim izdanjima, čime im je izmaknuto više od 200 milijuna eura dobiti banaka te preusmjereno građanima.

- Radimo sada na mjerama oko bankovnih naknada, a nadam se da će i guverner Vujčić tu biti rječit - prozvao je Primorac guvernera HNB-a Borisa Vujčića, koji ga je slušao iz prvog reda. Vujčić je pak govorio o digitalnom euru, a na pitanje kako tumači da ga je Primorac (opet) spomenuo, kratko je rekao da on istup ministra "nije tako razumio". Što se tiče inflacije, rekao je da se nad njom još uvijek ne može proglasiti pobjeda. Govoreći pak o ukupnoj gospodarskoj slici Hrvatske, Primorac je tvrdio kako je za vrijeme mandata vlada Andreja Plenkovića napravljen velik napredak za standard građana.

- Standard je sada puno bolji. Toj tezi u prilog idu podaci o prosječnoj plaći, minimalnoj plaći, mirovinama, gospodarskom rastu, BDP-u, BDP-u per capita i drugima, jer koji god pokazatelj da uzmete, uljučujući i fiskalnu politiku, kreditni rejting i sve ostalo – oni nikad nisu bili bolji. Ne kažemo da ne može i bolje, niti da smo najrazvijenija država na svijetu, međutim, napredak koji je učinjen u proteklih osam godina doista je fascinantan. Zaposlenost nikad nije bila veća, nezaposlenost nikad nije bila manja... -nabrajao je ministar.

TIPURIĆ, DARIJA PRŠA, PRIMORAC I MLADEN MLINAREVIĆ

NOVI LIST

No, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Darko Tipurić oslikao je malo drukčiju sliku. Kaže da premda pomaci postoje, u Hrvatskoj je "i dalje jako puno siromašnih, ljudi koji ne mogu živjeti od svojih dohodaka". Uz to, veli, postoji i dalje snažan inflacijski pritisak.

Porez bankama?

- Imamo, istina, solidan kumulativni rast od protekle financijske krize, od 22 posto, ali većina usporedivih zemalja raste brže od nas. Drugi problem je bankocentričnost. Golemi profiti koje banke zarađuju u Hrvatskoj upozoravajući su. Mjere koje je Vlada poduzela nisu loše, ali nisu dovoljne. Naime, ako je bankarski sektor lani zaradio preko milijardu eura dobiti, a ove godine će biti milijardu i pol i više, to nas upozorava da moramo poduzeti neke mjere. Je li to porez na ekstradobit banaka ili porez na bankarsku aktivu, Vlada mora odlučiti. Smatram da nijedna nacija u kojoj banke ostvaruju takav profit ne može industrijski prosperirati. Banke moraju biti u funkciji industrije, one moraju biti glavni zamašnjak industrijskog rasta, a u Hrvatskoj to nažalost nisu. Imaju najveći profit od njihovih aranžmana sa središnjim bankama i to se mora promijeniti. Uz to, potrebno je snažno poticanje privatnih ulaganja. EU fondovi su još malo tu, ne možemo ih imati trajno kao izvor rasta. Moramo se znači orijentirati na privatna ulaganja, osnaživanje poduzetničke klime i poticanje svih koji stvaraju vrijednost u četvrtoj industrijskoj revoluciji. Ne smije se zaboraviti golema ekonomska nejednakost. Kakva je to uspješna zemlja gdje se raslojava stanovništvo, gdje imate jako bogate i jako siromašne? Ključ svih dobrih politika je upravo to, da se orijentira tamo gdje je najslabija karika, a ona je tamo gdje su najpotrebitiji. Sve politike moraju biti u to usmjerene. Najgora je demografska situacija – u 20 godina izgubili smo više od 450 tisuća stanovnika, za 50 godina bit će manje od dva milijuna stanovnika u Hrvatskoj, a pad se ubrzava iz godine u godinu -upozorio je Tipurić.

Primorca smo pitali hoće li Vlada uvesti porez na ekstraprofit banaka ili na njihovu aktivu, kako predlaže Tipurić. Ponovio je da je Vlada kada je o bankama riječ već puno učinila, a što se tiče poreza objasnio je da postoji problem.

- Kada bi država sada donijela odluku da 100 posto oporezuje neto kamatni prihod koji poslovne banke ostvaruju kod središnje na temelju depozitne stope ECB-a, mi bismo poništili mjere antiinflacijske politike ECB-a, njezin jedini instrument da motivira banke da drže štednju kod središnjih banaka. Pitanje je kakva bi onda bila stopa inflacije u Hrvatskoj. Dakle, odgovor na to pitanje nije tako jednostavan: da je, ja bih na njega davno odgovorio. Činimo kao Vlada što mislimo da je u postojećim okolnostima moguće i što neće imati dugoročne negativne posljedice, ali ne možemo govoriti da Vlada prema bankama ne reagira adekvatno - tvrdi ministar.

- Ne bježimo ni od toga da brojni građani žive teško. Trudimo se činiti sve što je u našoj moći kako bi se situacija popravila. Niz naknada za socijalno ugrožene povećan je, povećana je minimalna plaća, dječji doplatak.. Uvijek može i više i bolje, ali osporavati uspjehe i napredak koji je ostvaren bespredmetno je - poručio je Primorac.