Hrvatska je postala pozitivan primjer iskorištavanja EU fondova, istaknuo je u četvrtak državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a Domagoj Mikulić podnoseći Saboru izvješće o korištenju EU fondova za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2023.

Optimizam

Gleda li se bilanca hrvatskih uplata u europski proračun i uplata iz europskog u hrvatski proračun, Hrvatska je u plusu od 16,36 milijardi eura, rekao je Mikulić. Potvrdio je time navode Darija Hrebaka (HSLS) kako je Hrvatska od svog članstva u EU-u do kraja 2023. godine mnogo više povukla iz fonda EU-a nego što je u njega uplatila. To je gotovo četiri puta više povučenih sredstava, što je dobra pouka euroskepticima, rekao je Hrebak u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondova EU koje su, objasnio je Mikulić, tehničke prirode - odnose se na usklađivanje terminologije.

Vidljiv je rast svih financijskih pokazatelja u izvještajnom razdoblju, ugovoreno je 14,6 milijardi eura, ukupna plaćanja iznose 10,52 milijarde eura, dok je od ukupno dodijeljenih sredstava ovjereno 9,61 milijarda eura, Hrvatska je u europskim okvirima postala pozitivan primjer, kazao je Mikulić.

Po isplaćenim sredstvima iz europskih i investicijskih fondova Hrvatska je na sedmom mjestu, dok je 2020. bila na 27. mjestu, dodao je. "U Hrvatskoj nema općine ili mjesta u kojem nije realiziran barem jedan EU projekt ili ulaganje, kojima su unaprijeđeni načini na koji putujemo, školujemo se, liječimo se itd".

Takav pozitivan trend i novi val investicija, poručio je Mikulić, očekuje se i u novoj financijskoj perspektivi od 2021. do 2027. godine. "Europska sredstava usmjerit ćemo na razvoj gradova, održive i pametne otoke, industrijsku tranziciju regija, potpomognuta i brdsko-planinska područja, odnosno ravnomjerniji regionalni razvoj i unapređenje životnih i radnih uvjeta", rekao je.

Nepravilnosti

Oporba problematizira brojne afere i malverzacije europskim sredstvima, zaziva jače mehanizme nadzora.

Ante Kujundžić (Most) pita bi li rješenje bio centralizirani i neovisni nadzorni ured koji bi imao izravan pristup svim podacima, projektima, troškovima, a koji bi omogućio neposrednu kontrolu nad projektima. Državni tajnik odgovara kako Hrvatska već ima mrežu u kojoj je nekoliko ministarstava, a koja direktno sudjeluje sa OLAFOM. "Točno je da imamo sve više prijava nepravilnosti, ali svaka nepravilnost ne znači da se nužno radi o prijevari, a ako je o tome riječ", za to postoje odredbe Kaznenog zakona i kazne, kaže Mikulić. Nataša Tramišak (HDZ) navodi kako je u prethodnom razdoblju, do kraja 2023., otkriveno 777 nepravilnosti, a da su to odradile državne institucije i tijela u sustavu. To znači da je dio koji se odnosi na kaznena djela bio zaustavljen, tumači zastupnica.

Surađujemo sa svim tijelima pa i sa njom, naše ministarstvo sve traženo isporuči, odgovorio je državni tajnik Marijani Puljak (Centar) koja je navela kako je glavna europska tužiteljica za nedavnog boravka u Hrvatskoj izrazila zabrinutost zbog nedostataka izravnog pristupa određenim bazama podataka, računima, nekretninama. Većina tih podataka su i javni podaci, dodao je. Mikulić je naglasio i da u novoj financijskoj perspektivi više nema poziva tzv. najbržim prstom te odbacio oporbene tvrdnje da imamo malu iskorištenost EU fondova. Istaknu je da je Hrvatska prvu financijsku perspektivu iskoristila "u sto postotnom iznosu".

Sanja Radolović (SDP) tvrdi da svi financijski i statistički pokazatelji pokazuju da ćemo i u novoj financijskoj omotnici loviti rokove jer natječaji i pozivi još nisu ni počeli. Upozorila je na administrativno opterećenje i komplicirane procedure pri prijavi projekata te sporost u njihovu odobravanju.