Sjetva pšenice na slavonsko-baranjskim poljima, više-manje, završena je.

Premda najsvježijih podataka o sjetvenim površinama još uvijek nema, pretpostavka je da će se zadržati trend njihova smanjenja. Podsjetimo, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako su ukupne površine zasijane u prošlogodišnjoj jesenskoj sjetvi smanjene za 8,8 posto u odnosu na godinu prije, dok su površine pod žitaricama smanjene za 10,1 posto -ukupno zasijana površina u jesenskoj sjetvi iznosila je 239 tisuće hektara, od čega se na žitarice odnosi 223 tisuća hektara. U prošlogodišnjoj strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama najviše su bili zastupljeni ozima pšenica, sa 62,8 posto, i ozimi ječam, s 26 posto. Pšenicom je prošle godine zasijano 140 tisuća hektara ili 16,7 posto manje nego godinu ranije. Ipak, ove je godine Hrvatska, usprkos smanjenim površinama, požela oko 840.000 tona te krušarice, što je 2,2 posto više nego lani, s tim da su domaće potrebe oko 400.000 tona.

- Velik broj seljaka završio je sa sjetvom pšenice, a oni koji to nisu uspjeli moći će to učiniti za nekoliko dana budući da meteorolozi ne najavljuju padaline - kaže Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK-a, dodajući kako bi usjevima dobro došlo desetak, dvadesetak litara kiše, ali panike nema jer vlage u zemlji ima dovoljno.

Da kiše idućih desetak dana ne bi trebalo biti prognozira i DHMZ, koji navodi kako se u sljedeća tri mjeseca očekuje srednja sezonska temperatura, nešto viša od prosječne. "Pritom je umjerena vjerojatnost za ukupnu sezonsku količinu oborine oko prosječne. Iako se očekuje uglavnom toplije vrijeme od prosjeka, to ne znači da neće biti razdoblja s temperaturom nižom od prosječne. Isto vrijedi i za oborine. Unatoč očekivanoj prosječnoj količini oborina, ne znači da neće biti razdoblja s manjkom ili viškom", kažu u DZMH-u. Pranjić naglašava kako nekoliko dana s negativnim jutarnjim temperaturama neće utjecati na usjeve. Štoviše, dodaje, spriječit će nagli rast i suzbiti pojavu raznih štetnika. Naglašava kako se vrijeme konačno ''normaliziralo''.

PEXELS

- Nadamo se, konačno, jednoj normalnoj godini. Tekuća, kao i nekoliko prošlih, bila je prepuna ekstrema. Proglašena je i elementarna nepogoda, a štete od suše enormne su. Najviše je stradala šećerna repa, potom suncokret i kukuruz. Djelomično i soja. Gubici su između 30 i 40 posto, ponegdje i viši. U ne tako davnoj prošlosti četiri su godine bile dobre, a jedna loša, dok je sada situacija dijametralno suprotna. Moramo to prihvatiti kao normalno za nadolazeće godine, jer izgleda da se klima totalno mijenja, pa više ne postoje čak ni četiri godišnja doba. To je dovoljno upozorenje da treba voditi računa o kulturama koje sijemo - kaže, dodajući kako se to već vidi i po površinama pod pšenicom. Osobno, kao i veći broj baranjskih ratara, sijao je isključivo durum pšenicu, koja je profitabilnija. Ne propušta prigodu napomenuti kako je sjetva pšenice gotovo završena, ali je ostao ''financijski upitnik''. Kaže da seljaci ponovno muku muče s isplatom poticaja. Od obećanog, naglašava, isplaćeno im je samo 30-ak posto.

- Nemojte nas hraniti kada smo siti, već onda kada smo gladni - slikovito kaže, pojašnjavajući kako bi se poticaji trebali isplaćivati u vrijeme sjetve i nešto prije nje, a ne poslije. Ratari su, doduše, zadovoljni što cijene repromaterijala uoči sjetve nisu porasle, ali, s druge strane, ne mogu shvatiti kako su se cijene pekarskih i mlinarskih proizvoda enormno digle, dok njihova roba, koja je nužna mlinarima i pekarima, zadržava istu cijenu.

- O tome smo nedavno razgovarali i u Bruxellesu, kao i o prekomjernom uvozu pšenice iz Ukrajine, o čemu pričamo već nekoliko godina. Iako je to problem u još nekim državama članicama EU-a, Hrvatska je jedina izišla sa zahtjevom za uređenjem tržišta, odnosno traženjem modela zaštitne cijene pšenice, bez koje ćemo krahirati - dodaje Pranjić. Strah ga je i zbog potencijalnog uvoza, točnije kompenziranja, robe s tržišta Južne Amerike, budući da hrvatski ratari ne mogu rentabilno proizvesti robu vrijednu približno 120 ili nešto više eura a da pritom budu bar na djelomičnoj zaradi.

- Već godinama pričamo o tome, ali ništa se ne mijenja - zaključuje.