Počinju pregovori o kolektivnim ugovorima u javnim službama
Sukladno preporukama OECD-a, Zakon o trgovačkim društvima uvodi rodnu ravnotežu u uprave kompanija uvrštenih na burzu
Svaki kraj kalendarske godine i donošenje novog proračuna uvijek je povezano i s pravima zaposlenika u javnim i državnim službama. Tako je Vlada na redovitoj sjednici donijela odluke o pokretanju pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora za javne službe te imenovala pregovaračke timove, čime i formalno počinje proces pregovora sa sindikatima o budućim pravima zaposlenika u tom sektoru.
Poznato je da dio zdravstvenih djelatnika najavljuje prosvjede, a sada će se ipak krenuti prvo u pregovore s njima. Pregovarat će se o kolektivnim ugovorima za djelatnosti socijalne skrbi, za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, za znanost i visoko obrazovanje, za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kao i o granskom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna.
Podzastupljen spol
- Pregovori su nužni s obzirom na to da su kolektivni ugovori za javne službe istekli te je na snazi produljena primjena odredbi o materijalnim i nematerijalnim pravima zaposlenika - istaknuto je. Obrazlažući odluku za zaposlenike u ustanovama u kulturi ministrica Nina Obuljen Koržinek istaknula je dosadašnju dobru suradnju sa sindikatima.
- Znamo da su plaće povećavane, i na tragu tog značajnog povećanja i koeficijenata i plaća razgovarat ćemo, u prvom redu, o uvjetima rada - rekla je.
Osim što žele zadovoljnije sindikate, u Vladi žele i olakšavanje uvjeta za investiranje u Hrvatsku, stoga su donesene odluke o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima te Zakona o poticanju ulaganja.
Novi Zakon o trgovačkim društvima, sukladno preporukama OECD-a čiji član Hrvatska želi uskoro postati, uvodi rodnu ravnotežu u uprave kompanija uvrštenih na burzu, rekla je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović, pojasnivši kako se direktiva odnosi na trgovačka društva uvrštena na burzu, uz izuzeće društava koja zapošljavaju manje od 250 osoba i čiji godišnji promet ne premašuje 50 milijuna eura, a u Hrvatskoj je 25 takvih društava.
- Plan je da do 30. lipnja 2026. predstavnici nedovoljno zastupljenog spola moraju zauzeti najmanje 40 posto položaja neizvršnih direktora te najmanje 33 posto svih direktorskih položaja, odnosno izvršnih i neizvršnih direktora - kazala je.
Propisuje se, također, kako će među kandidatima koji su jednako kvalificirani prednost imati kandidat nedovoljno zastupljenog spola, što će olakšati zapošljavanje, a pogotovo napredovanje žena.
Novac za gradove
Kad je riječ o poticanju ulaganja, donose se nove olakšice - predlaže se povećanje praga za prijavu za regionalne potpore i za potpore za usavršavanje i prekvalifikaciju, kazao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek. Potpore za usavršavanje i prekvalifikaciju povećavaju se s dosadašnja dva milijuna eura na najviše tri milijuna eura, a regionalne potpore na najviše 110 milijuna eura, dok je dosadašnji prag bio 100 milijuna eura.
Povećava se, rekao je, i prilagođeni iznos potpore za velike projekte ulaganja iznad 50 milijuna eura, a predlaže se i sniženje kriterija visine registrirane stope nezaposlenosti te povećanje maksimalnog iznosa potpore za troškove otvaranja novih radnih mjesta.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Šime Erlić najavio je kako je Vlada u financijskoj perspektivi 2021. - 2027. stvorila pretpostavke za korištenje dvostruko više sredstava iz europskih fondova za održivi urbani razvoj u odnosu na prethodnu financijsku perspektivu. Uključena su 22 grada, osigurano je nepovratnih 680 milijuna eura te dodatnih 170 milijuna eura kroz novoformirani urbani razvojni fond.
- Ukupno je to 850 milijuna eura osiguranih za ulaganja u gradove do 2030. godine - naglasio je Erlić. Četiri grada središta su urbanih aglomeracija - Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, deset ih je središte većih urbanih područja - Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci, a osam gradova središta su manjih urbanih područja - Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.