Od ponedjeljka, 11. studenoga, diljem Hrvatske kreću preventivni sistematski pregledi na koje će se pozivati svi građani stariji od 40 godina koji u posljednje dvije godine nisu bili u svojoj ambulanti. Liječnik bi na preventivnom pregledu svog pacijenta trebao pregledati, vidjeti koji su mu rizični faktori te ga poslati na vađenje krvi i ostale pretrage koje smatra potrebnim. Obiteljski liječnici, ionako preopterećeni velikim brojem pacijenata i administrativnih poslova, strahuju da će im taj projekt dodatno otežati svakodnevni rad, no pitanje je i koliko će se građana uopće odazvati takvom pozivu s obzirom na to da je u pilot-projektu provedenom lani u pet županija odziv bio tek oko 10 posto. Motivirat će ih možda jedino činjenica da za odlazak na sistematski pregled imaju pravo na plaćeni slobodan dan.

- Program preventivnih zdravstvenih pregleda jedna je od ključnih poluga reforme hrvatskoga zdravstvenog sustava jer mijenja zdravstvenu sliku nacije. Preventivni zdravstveni pregledi koji će se provoditi u cijeloj zemlji trebali bi pridonijeti značajnom poboljšanju zdravstvenog stanja naših građana, produljenju životnog vijeka građana, poboljšanju kvalitete života i većoj razini zdravstvene pismenosti. Prevencija je možda najvažnije pitanje javne zdravstvene politike, a onda i pitanje ekonomske budućnosti i demografske održivosti Hrvatske - izjavio je u srijedu ministar zdravstva Vili Beroš u povodu pokretanja nacionalnog projekta.

Pravo na besplatni sistematski pregled ostvarit će, ističu u Ministarstvu zdravstva, svi građani na temelju obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno bez dodatnoga financijskog sudjelovanja, a moći će ga obaviti kod svoga izabranog liječnika. Da su takvi pregledi potrebni pokazali su rezultati pilot-projekta preventivnih pregleda, jer je više od dvije trećine onih koji su se odazvali imalo zdravstvene probleme - od povišenog krvnog tlaka, povećanih razina kolesterola, šećera u krvi, prekomjerne tjelesne težine, do rizičnih faktora poput pušenja ili konzumacije alkohola. Procjenjuje se da bi preventivni pregledi i druge preventivne aktivnosti mogli smanjiti broj ukupno oboljelih za čak 40 posto. S druge strane, smanjio bi se i pritisak na zdravstveni sustav i poboljšala učinkovitost zdravstvene skrbi. Svaki euro uložen u preventivne preglede vraća se 14 puta u zdravstveni proračun, poručuju iz Ministarstva zdravstva.

- Preventiva općenito je dio našeg posla, praktički cijelo vrijeme to oportunistički i radimo. Ako vam u ordinaciju dođe netko tko dugo nije bio, sigurno ćete pogledati što treba napraviti, obiteljsku anamnezu i slično - navodi Zrinka Huđek Leskovar, nova predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM). Iz njezina iskustva, malo je pacijenata u toj dobi koji dugo nisu bili kod svog liječnika, tek 10 do najviše 20 posto. Iako je u postotku malo onih koji dugo nisu bili kod svog liječnika, u ordinacijama smatraju da bi im se opseg posla, kad preventivni sistematski pregledi krenu, mogao značajno povećati.