Kako otkazati RTV pristojbu, enigma je s kojom se sudario naš čitatelj sve u želji da nakon što je odjavio podstanare odjavi i RTV pristojbu u stanu u kojem TV prijemnika više neće biti. I dok se korisnicima čini da je odjaviti pristojbu teže i kompliciranije nego je prijaviti, s HRT-a tvrde da je postupak jednostavan i transparentan.

Sva pitanja vezana za RTV pristojbu, sve korisničke nedoumice poput kakvog evergrina ponavljaju se svako-toliko, jer bez pristojbe nema života javnom servisu, dok s druge strane tih 10,62 eura nikada nisu izgledali veći premda se iznos pristojbe nije mijenjao godinama. Iz Odjela komunikacija HRT-a podsjećaju kako je Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji propisano da svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski ili televizijski prijemnik, odnosno drugi uređaj za prijem radijskog ili audiovizualnog programa na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom, dužan HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu.

– Na temelju Zakona o HRT-u te Statuta Hrvatske radiotelevizije glavni ravnatelj donosi Odluku o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijemnika. Navedena Odluka o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijemnika objavljena je na javnoj Web stranici HRT-a, poručuju s HRT-a.

Zastarjeli sustav

Sve je, dakle, na webu, makar nije daleko od istine dojam da je sve pisano kompliciranim birokratskim jezikom. S HRT-a dodaju i ovo: »S obzirom na to da je utvrđeno da obveznik posjeduje u svom objektu prijemnik, dužan je plaćati mjesečnu pristojbu dok isti ne odjavi na propisan način. Odjava prijemnika vrši se putem Obrasca Zahtjev za odjavu prijamnika obveze plaćanja mjesečne pristojbe (fizičke osobe) uz koji se obavezno prilaže dokument kojim se potvrđuje razlog odjave.«

S HRT-a kazuju i to kako je za dužnike s osnove neplaćene mjesečne pristojbe Hrvatska radiotelevizija u zakonskom roku u 2024. godini pokrenula 38.586 ovršnih postupaka. Svaki euro je očito važan. A važan je i zato što čelni ljudi HRT-a već dulje vrijeme ističu kako model pristojbe treba mijenjati. Tako je prije dvije godine na sjednici Programskog vijeća HRT-a ravnatelj HRT-a Robert Šveb istaknuo: »Zastarjeli sustav naplate pristojbe vezan uz prijemnik ima velika ograničenja i kreira negativni PR. Sve je manje kućanstava u Hrvatskoj, a postotak ljudi koji ne plaćaju pristojbu sve je veći. To je trend i u Europi – sazrelo je vrijeme da se sa starog modela maknemo i preuzmemo neki drugi model koji ćemo predložiti zakonodavcu.«

Aktualna statistika sugerira međutim da uspješnost naplate uopće nije loša s obzirom na to da s HRT-a nude podatak koji kaže da od ukupnog broja obveznika plaćanja mjesečne pristojbe njih 95 posto uredno podmiruje mjesečne pristojbe. Svejedno se traži novi model. Odnosno, kako kažu s HRT-a: »HRT provodi konzultacije s Ministarstvom kulture i medija radi pronalaženja novog modela financiranja koji će HRT-u omogućiti nastavak ispunjavanja obveza javnog servisa, uz poštovanje načela da teret za građane ostane primjeren.«

Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, podsjeća na činjenicu da se Zakon usvojen 2011. godine, osim nekih manjih izmjena, strukturno nije mijenjao i da je pristojba fiksirana od 2010. godine.

Neovisni servis

– A kako su se svima povećali rashodi, tako su se rashodi povećali i HRT-u. Da bi HRT nastavio funkcionirati u današnjim suvremenim okvirima, potrebno je pronaći model koji bi osigurao rast prihoda. Povećanje pristojbe nije nešto čemu bi se željelo ići. Razmatramo stoga modele koji postoje u drugim zemljama, jer ovo nije samo problem Hrvatske, već se problem s javnim medijskim servisima i osiguravanjem sigurnog izvora financiranja javlja diljem Europe, veli Partl.

Dosta je europskih javnih televizija prešlo na financiranje iz državnog proračuna, no tu je i primjer Finske gdje je pristojba vezana uz porez. Primjera je raznih i važe se koliko je koji i u kojoj mjeri primjenjiv kod nas.

– Jako nam je bitno da HRT ostane neovisan, što je i bio jedan od uvjeta pristupanja Europskoj uniji. Pritom moram reći kako je ono što mi iz Ministarstva kulture i medija vidimo dosta veliki iskorak napravljen zadnjih godina prema nelinearnim kanalima, prvenstveno mislim na HRTi kojem se značajno povećao broj korisnika. U svakom slučaju već dugo razmatramo koji bi model bio najsvrsishodniji, a bez povećanja iznosa pristojbe. Sigurno ćemo u ovom mandatu, u idućih godinu dana, predložiti novi model, naravno uz sveopću javnu raspravu kao i uvijek. Pratimo što se događa u drugim zemljama i mislimo da je zaista vrijeme da pristupimo jednom novom, modernom, cjelovitom zakonu, zaključuje Partl.