Kako otkazati RTV pristojbu, enigma je s kojom se sudario naš čitatelj u želji da, nakon što je odjavio podstanare, odjavi i RTV pristojbu u stanu u kojem TV prijamnika više neće biti. I dok se korisnicima čini da je odjaviti pretplatu teže i kompliciranije nego je prijaviti, s HRT-a tvrde da je postupak jednostavan i transparentan.

Sva pitanja vezana uz RTV pristojbu, sve korisničke nejasnoće poput kakvog evergrina ponavljaju se svako toliko, jer bez pristojbe nema života javnom servisu, a s druge strane tih 10,62 eura nikada nisu izgledali veći, premda se iznos pristojbe nije mijenjao godinama. Iz Odjela komunikacija HRT-a podsjećaju kako je Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji propisano da je svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski ili televizijski prijamnik, odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa na području Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom, dužan HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu.

Sve je na webu

- Na temelju Zakona o HRT-u i Statuta Hrvatske radiotelevizije glavni ravnatelj donosi odluku o kontroli plaćanja mjesečne pristojbe i načinu odjave prijamnika. Odluka o kontroli plaćanja pristojbe i načinu odjave prijamnika objavljena je na javnoj web-stranici HRT-a - poručuju s HRT-a. Sve je, dakle, na webu, makar nije daleko od istine dojam da je sve pisano kompliciranim birokratskim jezikom. "S obzirom na to da je utvrđeno da obveznik posjeduje u svom objektu prijamnik, dužan je plaćati mjesečnu pristojbu dok isti ne odjavi na propisan način. Prijamnik se odjavljuje na obrascu zahtjeva za odjavu prijamnika obveze plaćanja mjesečne pristojbe (fizičke osobe), uz koji se obvezno prilaže dokument kojim se potvrđuje razlog odjave", dodaju s HRT-a.

Kažu i kako je za dužnike s osnove neplaćene mjesečne pristojbe HRT u zakonskom roku u 2024. pokrenuo 38.586 ovršnih postupaka. Svaki euro je očito važan. A važan je i zato što čelnici HRT-a već duže ističu kako model pristojbe treba mijenjati. Tako je prije dvije godine na sjednici Programskog vijeća HRT-a ravnatelj HRT-a Robert Šveb istaknuo: "Zastarjeli sustav naplate pristojbe vezan uz prijamnik ima velika ograničenja i kreira negativni PR. Sve je manje kućanstva u Hrvatskoj, a postotak ljudi koji ne plaćaju pristojbu sve je veći. To je trend i u Europi - sazrelo je vrijeme da se sa starog modela maknemo i preuzmemo neki drugi model koji ćemo predložiti zakonodavcu." Aktualna statistika sugerira, međutim, da uspješnost naplate uopće nije loša, s obzirom na to da s HRT-a nude podatak da od ukupnog broja obveznika plaćanja mjesečne pristojbe njih 95 posto uredno podmiruje pristojbu. Svejedno se traži novi model. Odnosno, kako kažu s HRT-a: "HRT provodi konzultacije s Ministarstvom kulture i medija radi nalaženja novog modela financiranja, koji će HRT-u omogućiti nastavak ispunjavanja obveza javnog servisa, uz poštovanje načela da teret za građane RH ostane primjeren."

Nužan rast prihoda

Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, podsjeća na to da se zakon usvojen 2011., osim nekih manjih izmjena, strukturno nije mijenjao i da je pristojba fiksirana od 2010. godine.

- Kako su se svima povećali rashodi, tako su se rashodi povećali i HRT-u. Da bi HRT nastavio funkcionirati u suvremenim okvirima, potrebno je pronaći model koji bi osigurao rast prihoda. Povećanje pristojbe nije nešto čemu bi se željelo ići. Razmatramo stoga modele u drugim zemljama, jer ovo nije samo problem Hrvatske, nego se problem s javnim medijskim servisima i osiguravanjem sigurnog izvora financiranja javlja diljem Europe – veli Partl.

Dosta je europskih javnih televizija prešlo na financiranje iz državnog proračuna, no tu je i primjer Finske, gdje je pristojba vezana uz porez. Primjera je raznih i važe se koliko je koji i u kojoj mjeri primjenjiv kod nas.