Ne staju reakcije na novi krug Vladine reforme obiteljskog smještaja, prema kojem će svi iznajmljivači za apartmane u zgradama morati imati suglasnost 80 % suvlasnika zgrade, ali i kojim se domaćine razdvojilo od rentijera samo po mjestu boravišta, a iz zgrada izbrisalo domaćine.

U Hrvatskoj udruzi obiteljskog smještaja (HUOS) ističu kako snažno prosvjeduju zbog prijedloga novih zakonskih regulativa koje se odnose na pružanje usluga u domaćinstvu. “Hrvatski iznajmljivači su ljuti, bijesni zovu, članovi nas zovu te svakodnevno prijete organiziranim prosvjedima, odjavljivanjem obavljanja djelatnosti, bojkotom turističke sezone ili, još gore - radom na crno! Kako se to ne bi dogodilo, želimo konačno sjesti za stol i dogovoriti se kako i u kojem smjeru ide budućnost, naglašavam, hrvatskog privatnog smještaja. Naime, bezbroj puta smo izjavili kako se treba definirati pojam domaćina i rentijera, te u skladu s time i postupiti. Gašenje malih iznajmljivača, dodatna porezna opterećenja, retroaktivna suglasnost stanara dovest će u budućnosti do kraha smještaja, cijena i kvalitete usluge smještaja. Turizam nam je grana industrije koja je snažna i dobro je funkcionirala do nekog trenutka”, kaže Barbara Marković, predsjednica HUOS-a, navodeći kako iznajmljivači razumiju da je potrebno ograničenje smještajnih kapaciteta jer nismo destinacija za masovni turizam, kao i da se ne može graditi beskonačno apartmana, niti može svaka šupa, garaža ili podrum biti smještaj za iznajmljivanje.

- Jasno nam je kako ogromne zgrade pretvorene u komercijalni smještaj nisu i ne mogu biti dio obiteljskog smještaja. Razumijemo kako sve zone u većim turističkim mjestima nisu za najam, nego trebaju biti prilagođene i za život, ali nam nije jasno kako nitko nije uzeo u obzir prijedloge brojnih iznajmljivača u javnom savjetovanju - kaže Marković.

U HUOS-u navode i kako je činjenica da 160.000 ljudi radi u hotelima, dobrim dijelom stranci, a da na razini RH ima više od 110.000 registriranih iznajmljivača, što je s obiteljima oko 400.000 ljudi koji se direktno bave tim poslom. “Svi ne pripadaju obiteljskom smještaju jer postoje oni koji rade komercijalni, stihijski i čisto kalkulativni smještaj. Takvi su davno shvatili kako je najjednostavnije provući se kroz prizmu obiteljskog i ne plaćati previše poreza, pa su počeli graditi zgrade, po nekoliko kuća ili vila, pa i blokove zgrada za najam. Taj smještaj je u startu trebalo staviti u kategoriju rentijera, što smo godinama tražili. Zbog takvih ljudi, kao i stranaca, koji su beskrupluozno na leđima obiteljskog smještaja gradili biznis, kao i onih koji su iznajmljivali apartmane u zgradama i nisu vodili veću kontrolu nad gostima, nastala je i ova hajka na lokalnog čovjeka”, ističe čelnica HUOS-a, dodajući kako su se zauzimali za regulaciju te podržavaju veću kontrolu i inspekcije, no nikako ne gašenje postojećih i dodatno oporezivanje obiteljskih smještaja.

Iznajmljivači su predložili da se mijenja Zakon o porezu na dohodak, i to tako da se ide na snižavanje iznosa paušalnog poreza sukladno sa zonama od I. do IV. prema indeksu turističke razvijenosti. Marković smatra da bilo kakve restriktivne mjere koje bi znatno smanjile privatni smještaj moraju biti dobro analizirane. Takav pad kapaciteta bez adekvatnih zamjena mogao bi naštetiti turističkoj industriji, ključnoj za gospodarstvo.

- Uključivanje domaćina u strateške odluke preko naše i slične udruge može pridonijeti da se iznajmljivači tretiraju s više uvažavanja, uz jasne standarde i podršku institucija - ističe Barbara Marković.