Ruge: Hrvatski časnici ne bi morali ići u Ukrajinu
Zamjenik glavnog tajnika NATO-a ne želi ulaziti u političke rasprave
Vršitelj dužnosti zamjenika glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge, prema vlastitom priznanju, nije prije Sabora posjetio ni jedan nacionalni parlament država članica ovog vojnog saveza kako bi zastupnicima objašnjavao prirodu aktivnosti NSATU-a.
Drugi ga nisu pozvali, rekao je, kao što su to zajednički učinili saborski Odbor za vanjsku politiku i Izaslanstvo Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, na čijoj sjednici u srijedu Rugeu nije bilo nimalo jednostavno.
Usporedba s 1991.
Nakon što je završio svoje uvodno izlaganje, u sklopu kojeg je praktično ponovio sve što su prethodnih mjesec dana o karakteru NSATU-a rekli premijer Andrej Plenković, ministar Ivan Anušić te u pisanom očitovanju načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid, gost iz Bruxellesa morao je odgovarati na niz pitanja HDZ-ovih zastupnika, koji su od njega očekivali da se jasno opredijeli protiv predsjednika Zorana Milanovića i većeg dijela oporbe. On je to izričito odbijao, naglašavajući da nije doputovao u Zagreb kako bi govorio što bi Hrvatska morala učiniti. Opozicija nije bila u brojnom sastavu, na sjednici se pojavila samo nekolicina zastupnika Mosta, Možemo i pokoji nezavisni.
Ruge je nastup pred zastupnicima započeo usporedbom Ukrajine i Hrvatske 1991. te Vukovara i Bahmuta, čime je impresionirao HDZ-ovce, primjerice predsjednika Odbora za vanjsku politiku Andra Krstulovića Oparu, koji su mu zahvaljivali što se sjetio Domovinskog rata. Mostovac Miro Bulj, međutim, nije bio zadovoljan stavljanjem Ukrajine u kontekst hrvatske borbe za slobodu jer “mi nismo imali oružje i bili smo u rebatinkama”. Dakle, Ruge je, ističući da nije došao držati lekcije i obraćati se svisoka zastupnicima, iznio osnovne informacije o NSATU aktivnosti. Na samitu u Washingtonu su šefovi država i vlada 32 članice dogovorili ovaj paket pomoći Ukrajini vrijedan 40 milijarda eura, a odlučili su i o uspostavi NSATU aktivnosti sigurnosne potpore Ukrajini. Ona je smještena u Wiesbadenu i idućih će mjeseci postati u cijelosti operativna. Zadaća je NSATU-a, koji je dosad podržalo 28 od 32 članice, plus Australija i Novi Zeland, pratiti sigurnosna događanja u Ukrajini, identificirati njezine potrebe i omogućiti koordinaciju među saveznicima. Imat će časnike za vezu koji će povremeno boraviti u Kijevu, ali to ne bi bili Hrvati za koje je Vlada predvidjela ograničenje. NATO snage neće biti u Ukrajini, savez neće biti strana u ovom ratu.
“Pomažemo Ukrajini, ali se ne borimo zajedno s Ukrajinom protiv Rusije. Ključno je da ne uđemo u sukob s Rusijom”, kazao je Ruge. Unatoč ovim njegovim riječima još je puno puta odgovarao na pitanja HDZ-ovaca koji su inzistirali da još jednom potvrdi da hrvatski časnici ne bi išli u Ukrajinu, nego u Wiesbaden. Ruge je strpljivo ponavljao da je baš tako, ali u hrvatsku politiku se nije htio miješati. Željko Reiner, Ante Deur, Josip Đakić i još dosta HDZ-ovih zastupnika rekli su vršitelju dužnosti zamjenika glavnog tajnika NATO-a da je Milanović politikant koji u Washingtonu nije rekao ništa protiv NSATU-a, a poslije lagao saveznike, da dio oporbe slijedi njegove mantre i pod ruskim je utjecajem... “Iznimno bih volio vidjeti hrvatske časnike u NSATU-u, ali suverena odluka je na vama. Tu sam jer sam pozvan kako bih vam dao neke dodatne informacije. Neću lijepiti etikete, nije moj posao komentirati političke rasprave”, upozoravao je Ruge.
Možemo još odlučuje
Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika Možemo, rekla mu je da ga se, što joj je žao, nastoji “politički instrumentalizirati usred predsjedničke kampanje” i da premijer Plenković naziva oporbu divljom hordom i ruskim pačićima. Ruge je i to ignorirao.
Možemo je vrlo kompliciran politički entitet i nije posve jasno tko unutar njega odlučuje. Stoga je saborski zastupnik Možemo Marin Živković izjavio u utorak da je moguće i da njihova odluka o NSATU-u na kraju bude pozitivna. Premda se iz onoga što su proteklih tjedana javno govorili dužnosnici Možemo to nikako nije moglo naslutiti. Potpora desetero zastupnika Možemo slanju hrvatskih časnika u Wiesbaden bila bi velika stvar jer bi se u tom slučaju premijer Plenković znatno približio dvotrećinskoj većini. Možda tako doista i bude, ali u srijedu je Sandra Benčić praktično demantirala Živkovića.
“Parlamentarni proces još traje i nakon toga ćemo donijeti odluku, ali možemo vrlo jasno reći da kao stranka ostajemo na istim pozicijama koje imamo već godinama. Hrvatska može sudjelovati u mirovnim misijama, a kada sudjeluje u misijama potpore Ukrajini, ono za što se mi zalažemo jest da dajemo svu podršku koju možemo u civilnim komponentama, razminiranju, pa i vojnoj opremi, dakle u svim onim razinama koje ne podrazumijevaju slanje vojske”, rekla je Benčić novinarima. No, kako je i sama ustvrdila, ovaj proces još traje i Možemo se može okrenuti i na suprotnu stranu.
“Neću trčati za Sandrom Benčić i moliti je da glasuje za. Neka samo razmisle što je u ovom trenutku za Hrvatsku bitno”, komentirao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. n
