Glasački listići na predsjedničkim izborima u SAD-u ove će godine biti prebrojeni brže nego 2020., ali treba se svejedno pripremiti za dugu noć, ako ne i na nekoliko dana čekanja, piše Politico. Manje glasova stići će poštom nego u vrijeme pandemije, a neke države promijenile su svoje zakone kako bi ubrzale prebrojavanje listića.

Najveći faktor koji će odrediti kada će Amerikanci doznati pobjednika je, ipak, izvan kontrole izbornih dužnosnika, a to je razlika s kojom će se pobjeđivati u ključnim saveznim državama. Ovogodišnji su izbori toliko tijesni da bi presudan mogao biti i posljednji listić. "Trebalo bi biti prije, ali budite strpljivi", kaže Barb Byrum, činovnik iz Michigana.

Izbori 2020. održani su usred globalne pandemije, što se dramatično odrazilo na birače. Prvi put u modernoj povijesti SAD-a većina njih je glasala prije samog dana izbora, osobno ili poštom. Glasanje poštom činilo je čak 43 % svih glasova, a na parlamentarnim izborima 2018. bilo ih je tek 26 %. To je jako pridonijelo dugom čekanju na konačne rezultate. Poštanske glasove puno je teže obraditi - svaki listić se mora provjeriti, izvaditi iz omotnice i unijeti u stroj za prebrojavanje. Ako se to čini milijunima puta - traje, no kako je pandemija popustila, tih glasova ima manje. Prije dvije godine na parlamentarnim izborima u SAD-u 32 % ih je glasalo poštom, bitno više nego 2018., ali mnogo manje nego 2020. godine. Obrada poštanskih glasova i sada će potrajati, no bit će ih manje i sve će ići brže. "Velika većina glasova 2020. bila je prebrojena u četvrtak popodne ili navečer", kaže Kathy Boockvar, tada državna tajnica Pennsylvaniije. Misli da bi to sada trebalo biti do srijede navečer, a izbori su u - utorak.

Mediji ranije prognoziraju pobjednika na osnovi neslužbenih rezultata, trendova, izlaznih anketa i broja neprebrojenih listića. Žele brzo proglasiti pobjednika, ali i točno. Mnogi se pri neslužbenom proglašavanju oslanjaju na procjenu Associated Pressa. Tri TV mreže, koje imaju vlastite deskove za to, također prognoziraju pobjednika u pojedinim državama. Ovisno o razlici, nekad to mogu učiniti odmah nakon zatvaranja birališta, ponekad nakon nekoliko sati, a nekad ni danima. "Polazimo od toga da ne proglašavamo pobjednika dok nismo sigurni da ga imamo. Ako to znači da moramo čekati da se prebroje svi listići, čekat ćemo", kaže David Scott, koji vodi izborni desk AP-a. Tijesna utrka, kakva se očekuje, znači da će se čekati dulje. Primjerice, 2020. godine AP je proglasio da je Joe Biden pobijedio u Pennsylvaniji - što je značilo i na tim predsjedničkim izborima - u subotu ujutro, četiri dana nakon izbora. Dvije godine poslije AP je proglasio da je Josh Shapiro pobijedio na izborima za guvernera već nekoliko sati nakon izbora. Razlika je u tome što je Biden pobijedio sa samo nešto više od 1 % razlike, a Shapiro s gotovo 15 %. Najvažniji mediji obično ne proglašavaju pobjednika dok nisu posve sigurni u to tko ima više glasova.