Trend rasta depozita usporen je jer su hrvatski građani prepoznali i neke druge oblike štednje i ulaganja. Istaknuto je to na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj komori u povodu Svjetskog dana štednje.

Tradicionalna analiza HGK o stanju financijske imovine i depozitima sektora kućanstava pokazala je da gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, iako je vidljiv trend smanjenja njihova udjela, koji je od 2020. godine manji od 50 posto. U 2023. godini taj udjel iznosio je 45,5 posto, primarno zbog bržeg rasta vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove, a u prošloj godini postala su relevantna i ulaganja u dužničke vrijednosne papire.

Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja istaknuo je da je izdavanje državnih vrijednosnih papira utjecalo na promjenu strukture imovine kućanstava kao i strukture depozita jer su banke reagirale s rastom kamatnih stopa na štednju. Vidljivo je to i na županijskoj razini gdje su oročeni depoziti na godišnjoj razini porasli u svim županijama dvoznamenkastim stopama. Šaravanja je naveo kako je i dalje najviše depozita koncentrirano u sedam županija Jadranske Hrvatske - čak 42 posto svih depozita kućanstava, 28 posto otpada na Grad Zagreb, a 30 posto se nalazi u 13 ostalih županija.

“Snažan rast zaposlenosti i plaća potaknut gospodarskim rastom u protekle je dvije godine povoljno djelovao na potrošački optimizam. Istovremeno se stopa štednje, odnosno udjel dohotka koji je preostao nakon potrošnje, nešto oporavila s niskih razina od prije dvije godine, kada je jako pala zbog poskupljenja hrane i energenata. No stopa štednje i dalje je ispod višegodišnjeg prosjeka koji se bilježio prije pandemije", kazao je Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a. Naveo je da građani sve više ulažu u štednju u nekretnine te da procjene govore da raste i gotovina u optjecaju, što je povezano s obnovom zaliha gotovine otprilike na razine koje su zabilježene prije uvođenja eura.

Tomislav Ridzak, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e, istaknuo je da su financijska osviještenost i disciplina u upravljanju osobnim financijama ključne za osobnu financijsku dobrobit. "Stoga je važno razviti osobnu strategiju štednje koja će osigurati dugoročnu financijsku stabilnost, posebno s obzirom na to da se niz usluga nužnih za život sve više uz javne financira i iz privatnih izvora. Financijska industrija treba financijske proizvode i njihovu distribuciju prilagoditi potrebama građana, učiniti ih mobilnijima, praktičnijima za korištenje, a u konačnici i jeftinijima kako bi se kroz adekvatnu pruženu vrijednost za uloženi novac povećalo povjerenje građana u financijski sustav, a time ujedno moguće poboljšalo i njihovo financijsko ponašanje", kazao je Ridzak.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić osvrnuo se na potrebu razvoja tržišta kapitala, kako bi se potaknuo daljnji rast i razvoj gospodarstva praćen većom financijskom pismenošću građana. Spomenuo je i interes građana za ulaganje u vrijednosne papire putem izravnog sudjelovanja u emisijama državnih vrijednosnih papira, kao zalog za uspjeh novih inicijativa na tržištu.

Više od 155 tisuća građana sudjelovao je u upisu državnih obveznica i trezorskih zapisa u proteklih godinu i pol dana, a upisani iznos veći je od 4,6 milijardi eura. Gotovo 460 tisuća građana štedi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a udjele u investicijskim fondovima ima oko 250 tisuća građana.